Njemačka u dilemi: na vidiku sankcije Izraelu?

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Njemačka je pod pritiskom zbog svoje izraelske politike dok međunarodna situacija u sukobu na Bliskom istoku eskalira.

Deutschland steht unter Druck wegen seiner Israel-Politik, während die internationale Lage im Nahost-Konflikt eskaliert.
Njemačka je pod pritiskom zbog svoje izraelske politike dok međunarodna situacija u sukobu na Bliskom istoku eskalira.

Njemačka u dilemi: na vidiku sankcije Izraelu?

Saveznu vladu trenutno kritiziraju jer se Njemačka izolirala u međunarodnoj raspravi o bliskoistočnom sukobu. Prema stručnjaku za Bliski istok Peteru Lintlu, Savezna Republika je u "donekle izoliranoj" poziciji kada je riječ o potpori Izraelu. Nije tajna da oko tri četvrtine svih članica UN-a priznaje državu Palestinu, ali Njemačka nije jedna od njih. Ta nepokretnost znači da je vlada voljna priznati palestinsku državu samo pod određenim uvjetima, naime nakon mirovnih pregovora, što se vjerojatno neće dogoditi u doglednoj budućnosti. Aktualna izraelska vlada posebno gleda na moguća rješenja s negativnim stavom, a Lintl naglašava da do sada ne postoji vjerodostojan način da se podrži palestinska država, kako izvještava ZDF danas.

Sukob između Izraela i Hamasa izaziva ogromne napetosti u političkom krajoliku. Lintl ističe da je njemačka vlada napravila izvanredan preokret uvođenjem embarga na oružje Izraelu, nešto što bi prije nekoliko godina bilo nezamislivo. U nadolazećim mjesecima očekuje se da će kancelar Friedrich Merz govoriti o stajalištu savezne vlade o mogućim sankcijama protiv Izraela - temi koja dodatno raspiruje javnu raspravu.

Teška situacija na Bliskom istoku

Situacija na Bliskom istoku je napeta do točke kolapsa. Dok je britanska ministrica vanjskih poslova Yvette Cooper ukazala na akutne opasnosti dvodržavnog rješenja na UN-ovoj konferenciji, također je pozvala na trenutni prekid vatre između izraelske vojske i Hamasa. Razlozi za nadolazeći neuspjeh ovog rješenja su složeni, u rasponu od kontinuiranog krvoprolića preko ljudske gladi do nasilnog širenja izraelskih naselja. Britanski pritisak na međunarodnu zajednicu da prizna palestinsku državu mogao bi predstavljati prekretnicu nakon što su Velika Britanija i Kanada nedavno objavile svoju predanost palestinskoj državnosti, kako izvještava stern.de.

Ideja dvodržavnog rješenja, temeljena na Planu podjele UN-a iz 1947., i dalje se smatra najizvodljivijim putem. Ali postoje neriješena pitanja koja se moraju riješiti prije provedbe, uključujući linije razdvajanja i granice, kao i izazove koji proizlaze iz izraelske politike naseljavanja na Zapadnoj obali. Ova složenost razlog je zašto neki stručnjaci razmatraju alternativna rješenja kao što su rješenje s jednom državom ili rješenje s tri države, čak i ako ih većina odbacuje kao malo vjerojatna.

Globalne perspektive

Ideja da bi međunarodni akteri mogli odigrati ključnu ulogu u mirovnom procesu traži se s raznih strana. Trenutačno mjere poput revizije Sporazuma o pridruživanju između EU i Izraela, koji se temelji na ljudskim pravima i demokratskim načelima, djeluju kao potencijalno sredstvo pritiska. Suspendiranje ovog sporazuma moglo bi biti način da se sukobimo s Izraelom i potaknemo humane promjene u Gazi.

Ali dok je međunarodna zajednica pozvana da izvrši svoju dužnost, na terenu postoji duboko nepovjerenje - između Izraela, Palestinaca i država koje žele djelovati kao posrednici. Lintl objašnjava da su za rješavanje sukoba potrebne snage s podrškom i povjerenjem u obje nacije kako bi se postigao istinski mir, koji je još hitniji, ne samo zbog trenutne humanitarne krize.

Svijet čeka na rješenje koje nadilazi privremene mirovne situacije. Put je kamenit, ali u turbulentnoj situaciji možda bi mogao postojati tračak nade, koji mogu donijeti održive međunarodne i nacionalne strategije, kako između ostalog navodi Wiener Zeitung.