Njemačka u sjeni kolonijalne povijesti: hitno se moramo pomiriti s tim!

Njemačka u sjeni kolonijalne povijesti: hitno se moramo pomiriti s tim!

Njemačka se još uvijek suočava s izazovom adekvatnog suočavanja sa svojom kolonijalnom prošlošću. To kritizira povjesničar Jürgen Zimmerer, koji predaje na Sveučilištu u Hamburgu i vodi istraživački centar “Hamburško (post)kolonijalno nasljeđe”. Prema Tagesspiegel, primijetio je određeno preispitivanje koje je dobilo zamah od 2015., osobito nakon prosvjeda Black Lives Matter 2021. Ipak, Zimmerer izražava zabrinutost: Govori o konzervativnom nazadovanju u načinu gledanja na stvari i kritizira ga kao i prije, nezainteresiranost savezne vlade za ovo važno pitanje.

Kolonijalizam nije doveo samo do strukturne ovisnosti, već i do brutalno zaboravljene povijesti nasilnog ugnjetavanja. Povijesni događaji poput Maji Maji ustanka između 1905. i 1907. odnijeli su tisuće života, a genocid nad Hereroima i Namama odnio je oko 100.000 žrtava. Iako je Njemačka priznala genocid, “Zajednička deklaracija” s Namibijom ostaje neratificirana, što Zimmerer smatra nedosljednim. Savezna vlada izbjegava riječ "odšteta" kako bi izbjegla moguće pravne zahtjeve, što postavlja pitanje je li ovdje izgubljen moralni kompas.

Povratak muzeja i kulturnih dobara

Deseci tisuća predmeta iz bivših kolonija pohranjeni su u njemačkim muzejima. Povrat kulturnih dobara nije samo političko nego i emocionalno pitanje. Dok je Njemačka 2022. Nigeriji vratila vlasništvo nad 1000 beninskih brončanih komada, postupanje nigerijske vlade ostalo je kontroverzno. Kritičari, uključujući i samog Zimmerera, žale se da se savezna vlada prvenstveno usredotočuje na povratak ljudskih ostataka, dok su umjetnički predmeti često zanemareni.

Zabrinjava i činjenica da je proračun za zaštitu i repatrijaciju kulturnih dobara u proračunu za 2025. smanjen za oko polovicu. U planu je i počasno mjesto sjećanja na žrtve kolonijalizma, no tema je izbačena iz koncepta memorijala. Stvaranje operne kuće u hamburškom Baakenhafenu također se kritizira, ostavljajući dojam da nešto ide po zlu u pogledu političkih prioriteta.

Političke reakcije

Član Bundestaga Awet Tesfaiesus iz Zelenih smatra vladu moralnom obvezom ispraviti se i poziva na temeljnu raspravu o asimetriji moći koja je nastala kao rezultat kolonizacije. Ne radi se samo o prihvaćanju prošlosti, već i o odgovornosti koju ona nosi.

U drugačijem političkom kontekstu, državna tužiteljica Pam Bondi u SAD-u pozvala je na suradnju s različitim državama koje provode takozvanu “politiku jurisdikcije utočišta”. Ova tema pokazuje kako se različite zemlje nose s preuzimanjem odgovornosti. Iako suočavanje s kolonijalnom prošlošću u Njemačkoj ima mnogo aspekata, težnja za poštenim i odgovornim postupanjem važna je iu drugim kontekstima.

Diskurs o suočavanju s kolonijalnom prošlošću ostaje vruća tema. Postavlja se sve više pitanja: Koliko je Njemačka spremna braniti svoju prošlost? I hoće li se u budućnosti poduzeti ozbiljni koraci da se navedene zamjerke otklone?

Izazov ostaje i ostaje se nadati da glasovi poput onih Jürgena Zimmerera i Aweta Tesfaiesusa neće ostati nečuveni i da će dijalog o kolonijalnoj povijesti konačno izaći na društvenu površinu.