Njemačka ekonomska kriza: Merz pod pritiskom uoči ekonomske prognoze!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Kancelar Merz očekuje gospodarske brojke 26. listopada 2025. usred najveće gospodarske krize u Njemačkoj od 2018. godine.

Bundeskanzler Merz erwartet am 26. Oktober 2025 Konjunkturzahlen inmitten der größten Wirtschaftskrise Deutschlands seit 2018.
Kancelar Merz očekuje gospodarske brojke 26. listopada 2025. usred najveće gospodarske krize u Njemačkoj od 2018. godine.

Njemačka ekonomska kriza: Merz pod pritiskom uoči ekonomske prognoze!

Njemački gospodarski sektor suočava se s kritičnom prekretnicom, i to ne po prvi put. Kancelar Friedrich Merz u četvrtak očekuje dugo očekivane gospodarske podatke Saveznog zavoda za statistiku za treće tromjesečje. Ovaj rezultat mogao bi se smatrati neslužbenim međuizvješćem za Merzovu vladu. Njemačko gospodarstvo trenutno je u najdužoj krizi, što izaziva zabrinutost na licima investitora i stanovništva. Prema Bild.de, proizvodnja je u stalnom padu od 2023., a nezaposlenost je dosegla najvišu razinu u deset godina od 3 milijuna u kolovozu. Ove alarmantne brojke rezultat su stagnacije bruto domaćeg proizvoda (BDP) koji je ostao na istoj razini od 2018., uz kratki pad tijekom pandemije Corone.

Rezultati ekonomskih instituta daju sumornu sliku: Kiel IfW je snizio prognozu rasta za 2025. na mršavih 0,1%, dok Ifo institut daje sličnu sliku i pretpostavlja rast od samo 0,2% za istu godinu. Vrlo jasan pokazatelj da se ekonomske prilike neće same srediti same od sebe. Sve su glasniji pozivi na sveobuhvatne reforme – koncept koji bi trebao biti predstavljen najkasnije do proljeća 2026., kako to zahtijeva predsjednik Ifo-a Clemens Fuest.

Alarmantan razvoj događaja

Prema Bundesbank, očita je potreba za sveobuhvatnim ulaganjima u emisijski neutralno gospodarstvo. Za postizanje klimatske neutralnosti do 2045. potrebna su dodatna ulaganja od oko 130 milijardi eura godišnje, što odgovara oko 4% BDP-a. To se možda čini puno, ali politički okvir je nejasan i mogao bi dodatno zakomplicirati situaciju. Osim toga, povećani troškovi energije zbog cijena CO₂ mogu imati negativan učinak, što bi moglo smanjiti proizvodnju i ulaganja, prema Bundesbank.

Čak su i očekivanja tvrtki ambivalentna: dok više od dvije petine očekuje da će ulaganja ostati nepromijenjena ili porasti između 2027. i 2029., drugi se boje pada. Nesigurnosti koje proizlaze iz kretanja povezanih s klimom mogle bi utjecati na produktivnost - što je zabrinjavajući aspekt za cijelu industriju.

Uloga politike

Politička rasprava prvenstveno se vrti oko ekonomskih reformi i nužnog smanjenja birokracije, posebno u područjima kao što su CO₂ dokumentacija i strogi propisi o minimalnoj plaći. Glavni tajnik CDU-a Carsten Linnemann naglašava ulogu srednjeg poduzetništva i potrebu da se tvrtkama pruži dobra ruka kroz manje birokracije. Na dnevnom redu su ukidanje mirovina majkama i izbjegavanje povećanja doprinosa, kao i rasterećenje poduzeća. To bi moglo iznositi do 146 milijardi eura dodatnog prosperiteta ako se ti koraci učinkovito provedu.

S obzirom na međunarodne okvire, fokus se također sve više stavlja na izvoznu industriju. Carine SAD-a na robu iz Njemačke dodatno pritišću situaciju. SAD, kao najvažniji kupac njemačke robe, predstavlja značajnu prepreku s carinama od 15%, što ugrožava konkurentnost - okolnost koju instituti vide kao središnji problem njemačkog gospodarstva, kako [Tagesschau.de](https://www.tagesschau.de/wirtschaft/konjunktur/konjunkturprognosen-wir Growth-100.html) izvješća.

U ovim teškim vremenima sve se više nameće pitanje: Kako će reagirati političari? Zastoj bi mogao dovesti do daljnje stagnacije, ostavljajući stanovništvo na gubitku, dok se neizvjesnost oko budućih ulaganja i stabilnosti radnih mjesta povećava. Nadolazeći dani, a posebno četvrtak, mogli bi biti odlučujući u određivanju smjera u kojem će se razvijati gospodarska budućnost Njemačke.