Potreban mirovni nalog: DGB upozorava na rekordne sukobe u 2025.!

Potreban mirovni nalog: DGB upozorava na rekordne sukobe u 2025.!

17. srpnja 2025. suočavamo se s uznemirujućom stvarnošću: očekuje se rekordan broj oružanih sukoba od završetka Drugog svjetskog rata. Njemačka federacija sindikata (DGB) i njeni sindikati članovi stoga pozivaju na hitnu preorijentaciju poretka mira i sigurnosti unutar okvira Ujedinjenih naroda. Naglašavaju potrebu za multilateralnim rješenjima sukoba koja se oslanjaju na diplomaciju i prevenciju kriza. Za njih su nepovredivi temelji međunarodnog poretka utemeljenog na pravilima zabrana sile prema međunarodnom pravu, suverena jednakost država i samoodređenje naroda. Prema dgb.de, ovi su pristupi ključni za suočavanje s napetom geopolitičkom situacijom.

Kao što trenutna situacija pokazuje, posljedice rata i sukoba su razorne. Više od 200 000 mrtvih i 120 milijuna ljudi koji su izgubili svoje domove daju turobnu sliku. Posebno su pogođena djeca, koja se često smatraju „zaboravljenim žrtvama“ u kriznim područjima. DGB zahtijeva, između ostalog, da dodatna vojna potrošnja ne smije doći nauštrb socijalnih programa. S pravom se postavlja pitanje planiranog povećanja izdvajanja za obranu na pet posto bruto društvenog proizvoda - što bi iznosilo gotovo polovicu cjelokupnog federalnog proračuna. Umjesto toga, fokus bi trebao biti više na društvenim ulaganjima i diplomatskim inicijativama.

Uloga Ujedinjenih naroda

Središnji akter u očuvanju mira su Ujedinjeni narodi, koji su od svog osnutka 1945. godine formulirali poziv na poštivanje međunarodnog prava i osiguranje svjetskog mira. UN trenutno ima 193 države članice, a njihovo Vijeće sigurnosti ima primarnu odgovornost za očuvanje svjetskog mira, kao što je opisano u članku 24. Povelje UN-a. Ali izazovi su veliki. U posljednjem desetljeću nije bilo novih mirovnih misija, a sukobi poput onog u Ukrajini i dalje eskaliraju. Napetosti na Bliskom istoku, posebice između Izraela i Irana, također rastu. Vijeće sigurnosti, koje može poduzeti vojnu akciju samo uz suglasnost svih stalnih članica, često je komplicirano zbog prava veta i interesa velikih sila, što opterećuje vjerodostojnost mirovnih misija, kao što primjećuje bpb.de.

Drugi primjer je situacija u konfliktnim regijama kao što su Myanmar ili regija Sahel, gdje su kršenja ljudskih prava i ratni zločini široko rasprostranjeni. Time se povećava odgovornost međunarodne zajednice, posebice zemalja EU i NATO-a, koje se izlažu opasnosti da postanu pijuni velikih sila. Dok propisi UN-a o zabrani sile prema međunarodnom pravu daju jasnu strukturu, logika jačeg sve više stupa na snagu, zahtjevi deutschlandfunk.de i politika se stoga mora suočiti s izazovima sadašnjosti.

Poziv na svijest o klimi

S obzirom na nadolazeće katastrofe, napori da se stvori miran i pravedan svijet hitniji su nego ikad. DGB jasno daje do znanja da Njemačka mora ojačati svoju neovisnu ulogu međunarodne mirotvorne sile i raditi na okončanju trenutne spirale ponovnog naoružavanja. Također je potrebna predanost obrani liberalne demokracije i socijalnog tržišnog gospodarstva. Potrošnja za oružje koja dolazi nauštrb socijalnih programa dugoročno slabi i obrambenu sposobnost i demokraciju.

Ukratko, sindikati pozivaju na povratak vrijednostima Povelje UN-a i načelima Završnog akta Konferencije za europsku sigurnost i suradnju (KESS) kako bi se pronašao put prema mirovnoj politici koja ne samo da uzima u obzir sukobe iz prošlosti, već nudi i pogled na bolju budućnost i stabilnost u svijetu.