AI revolucionizira gradove: Njemačka zaostaje za drugim nacijama!

AI revolucionizira gradove: Njemačka zaostaje za drugim nacijama!

Digitalna revolucija dolazi u građevinsku industriju: Trenutna studija koju je proveo Arup pod naslovom "Prihvaćanje umjetne inteligencije: preoblikovanje današnjih gradova i izgrađenog okoliša" pokazuje kako umjetna inteligencija (AI) može iz temelja promijeniti arhitekturu i građevinu. Prema rezultatima studije, Njemačka zaostaje u međunarodnoj usporedbi kada je riječ o korištenju umjetne inteligencije u građevinarstvu. Anketirano je gotovo 5000 stručnjaka iz deset zemalja, uključujući zemlje poput SAD-a, Brazila i Nigerije, gdje je dnevna upotreba umjetne inteligencije znatno iznad njemačkih 27% – u Nigeriji čak 46%!

Unatoč ovoj diskrepanciji, njemački stručnjaci prepoznaju potencijal umjetne inteligencije. Prema studiji, 81% ispitanika vjeruje da umjetna inteligencija može učiniti projekte ne samo bržima nego i isplativijima. Manje od 15% komentira probleme ili opasnosti koje tehnologija može donijeti sa sobom. Međutim, postoje značajne prepreke, uključujući dominaciju velikih tehnoloških tvrtki, lošu kvalitetu podataka i etička pitanja, koje usporavaju primjenu umjetne inteligencije u građevinarstvu.

Promjena kroz AI

Kako se pokazalo, korištenje AI-a u arhitekturi i građevinarstvu još je u povojima, ali početni napredak je već vidljiv. Prof. dr.-ing. Frank Petzold s Instituta TUM Georg Nemetschek izvještava da se metode umjetne inteligencije već mogu koristiti u konstruktivnim zadacima za prevladavanje izazova kao što je upravljanje održivim podacima. Arhitekt Kim Lauterbach iz ALLPLAN-a također naglašava da se rutinski rad sada može automatizirati pomoću simboličke umjetne inteligencije, što ostavlja više prostora za kreativne procese.

Prednosti umjetne inteligencije u arhitekturi su složene. Ne samo da optimizira procese planiranja, projektiranja i izgradnje, već također povećava učinkovitost obradom velike količine podataka u stvarnom vremenu. To otvara nove kreativne mogućnosti koje su dizajneri često teško shvatiti. Ali što to znači za ulogu arhitekta? Je li automatizacija pred vratima ili postoji simbiotski odnos između ljudi i strojeva?

Izazovi i etička pitanja

Implementacija umjetne inteligencije također dolazi s izazovima. Za provođenje preciznih analiza nužan je pristup velikim količinama podataka, snažan hardver i odgovarajući softver. Osim toga, mnoge arhitektonske tvrtke bore se s kulturnim barijerama koje se temelje na poznatim, tradicionalnim metodama rada. Pitanja zaštite podataka, posebice u vezi s korištenjem velikih količina podataka, također su važna.

Dok tehnološki napredak u arhitekturi pruža priliku za projektiranje preciznijih i održivijih zgrada, postavlja se pitanje koliko ima prostora za ljudsku kreativnost budući da strojevi igraju sve središnju ulogu. Skoro uvođenje virtualne stvarnosti (VR) i proširene stvarnosti (AR) moglo bi uvesti novu eru u arhitektonskom planiranju.

Arupova studija sugerira da bi umjetna inteligencija mogla pružiti značajne prednosti u urbanom planiranju i razvoju održivih materijala u budućnosti. Više od 50% njemačkih ispitanika očekuje da će koristiti umjetnu inteligenciju u budućnosti, čak i ako ih još manje želi raditi s njom svakodnevno. Pozitivni aspekti umjetne inteligencije, kao što je smanjenje opterećenja procesa donošenja odluka i poticanje kreativnijeg rada, mogli bi brzo potaknuti promjene.

Sve u svemu, pogled na korištenje umjetne inteligencije u građevinarstvu pokazuje da postoji mnogo mogućnosti, ali i mnoštvo pitanja i izazova koje treba prevladati. Budućnost arhitekture mogla bi biti složenija nego što danas možemo zamisliti.

Dodatne informacije i potpuni rezultati studije mogu se pronaći na Arup web stranici: Građevinske veze, kao i na stranicama Svi planovi i Ugrađeno pametno čvorište.