Ratni kriminalci u Njemačkoj: pravda ili skrivanje igre?

Ratni kriminalci u Njemačkoj: pravda ili skrivanje igre?

Berlin, Deutschland - Pitanje je li Njemačka sigurna luka za ratne kriminalce ne odnosi se ne samo na odvjetnike, već i za dotično društvo. U novoj seriji "Amnestie Njemačka" na WDR 5, koju je moderirao Azadê Peşmen, ova eksplozivna tema je produbljena. Serija pet dijelova osvjetljava slučajeve ratnih kriminalaca koji žive u Njemačkoj unatoč svojim zločinima i na taj način postavljaju pitanje koliko daleko od pravde može doći do pravde. Pogotovo se baveći pukovnikom Anwarom Raslanom, bivšom tajnom službom iz Sirije, daje zastrašujući uvid u ono što se čini moguće u Njemačkoj. Izbjeglica ga je prepoznala u Berlinu i suočila se s njegovim zločinima, koji su bili podvrgnuti suđenju u Koblenzu. Pitanje pravde za žrtve više se puta postavlja. [WDR] Izvještaji, poput Luis Kyburga, argentinskog vojnog zapovjednika, živio je u Berlinu neometano, iako ga je za zločine tražio protiv čovječnosti. Zašto nije dostavljen u Argentinu?

Jedan od najčešćih izgovora za neaktivnost je neispravno funkcioniranje međunarodnih zakona. Bundestag je prepoznao holodomor, genocid koji je u 1930 -ima koštao do sedam milijuna Ukrajinaca kao "ubojstvo kroz glad". To šalje snažan politički znak, ali je povezano s činjenicom da obrada takve masovne moći može trajati desetljećima. [DeutschlandFunk] naglašava da je pravna definicija genocida, koju je karakterizirao Raphael Lemkin 1944. godine i zabilježena u Konvenciji o genocidu UN -a iz 1948., i od pravne i političke važnosti. Ova je konvencija reakcija na zločine nacionalsocijalista i isključuje imunitet za šefove države, što je od središnjeg značaja za progon ratnih kriminalaca u Njemačkoj.

genocid i pravda

Ali što zapravo definira genocid? Prema konvenciji UN genocida, to su ubojstva, dodavanje ozbiljne patnje ili ciljanih uzrokovanih životnih uvjeta koji imaju za cilj uništiti grupu. [Konvencija o Völkermurmordu] govori u ovom kontekstu radnji koje su posvećene nacionalnim, etničkim, rasnim ili vjerskim skupinama. Ova definicija osigurava da se namjera uništavanja već smatra genocidom, bez obzira na to koliko je članova zapravo ubijeno.

također otkriva pogled u prošlost koju potraga za pravdom često zaustavlja. U posljednjoj epizodi "Amnestie Njemačka" raspravlja se o napadu Sivasa iz 1993. godine u kojem su islamisti pronašli hotel u kojem su ostali sudionici festivala Alevi. Neki od počinitelja još uvijek žive u Njemačkoj desetljećima kasnije. Zašto se ovdje ne primjenjuje načelo svjetskog zakona? Ova pitanja se kreću kroz cijelu seriju i pokazuju da je to mnogo više od pravnih atribucija. U konačnici, društveni je zadatak obraditi i prošlost i odgovoriti na meka pitanja čovječanstva.

Život s tako neriješenim pitanjima ne samo da zahtijeva pravnu obradu, već i društveno preispitivanje. S obzirom na povijesno opterećenje, put ka pravdi može biti kameno, ali to neizbježno dovodi do obrazovanja i kritičkih argumenata. Iznenadimo se koji će razvoj oblikovati i pravni okvir i našu društvenu svijest u narednim mjesecima.