Alarmantna studija: Digitalni mediji dugoročno ugrožavaju mlade!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Članak se bavi rizicima korištenja mobitela među mladima u Mecklenburg-Zapadnom Pomeraniju, na temelju izjava stručnjaka i aktualnih studija.

Der Artikel thematisiert die Risiken der Handynutzung bei Jugendlichen in Mecklenburg-Vorpommern, basierend auf Expertenaussagen und aktuellen Studien.
Članak se bavi rizicima korištenja mobitela među mladima u Mecklenburg-Zapadnom Pomeraniju, na temelju izjava stručnjaka i aktualnih studija.

Alarmantna studija: Digitalni mediji dugoročno ugrožavaju mlade!

U današnjem digitalnom svijetu pametni telefoni i društveni mediji postali su sastavni dio svakodnevnog života. Osobito su se mladi potpuno bacili u virtualnu stvarnost. Prema nedavnoj Studija Postbank Mladi između 16 i 18 godina već provode oko deset sati dnevno na internetu – to je sat i pol više nego 2023. Ovaj alarmantni razvoj sa sobom nosi značajne rizike za fizičko i mentalno zdravlje, kao što je poznati istraživač mozga prof. Manfred Spitzer jasno istaknuo na predavanju u Stralsundu.

Spitzer upozorava na opasnosti od prekomjerne uporabe medija i govori o nadolazećoj “digitalnoj demenciji”. Smatra da digitalnom svijetu nedostaju ponavljanje, kontekst i relevantnost, koji su ključni za učinkovito učenje. Studija Instituta Karolinska potvrdila je njegovu zabrinutost: digitalni mediji u učionici ne potiču učenje, kako je objasnio. Spitzer također vidi podršku zabrani mobitela u školama u Hessenu, koja stupa na snagu u kolovozu, kao nužnu - ali kritizira nedostatak informacija o posljedicama konzumiranja medija.

Zdravstveni rizici digitalnih medija

Studije pokazuju da značajan udio mladih ljudi, otprilike svaki četvrti, pokazuje znakove ovisnosti o mobitelu. Prof. Spitzer naveo je nekoliko negativnih učinaka korištenja mobitela: loše držanje, kratkovidnost, povišeni krvni tlak te poremećaji kognitivne, emocionalne i lingvističke inteligencije. Zabrinuti roditelji prijavljuju poteškoće u kontroli konzumacije medija od strane svoje djece. Na to je reagiralo i Ministarstvo obrazovanja koje preporučuje da se mobiteli što više izostave od prvog do devetog razreda.

Osim toga, istraga opisuje Vitalna regija, da ekstremna uporaba digitalnih medija ne samo da utječe na učenje, već također može uzrokovati psihičke i fizičke probleme kod mladih ljudi. Djeca i adolescenti više su pogođeni depresijom, anksioznim poremećajima, poremećajima spavanja i poremećajima pažnje. Sve je to često rezultat stalnog uspoređivanja s drugima na društvenim mrežama, internetskog zlostavljanja i senzornog preopterećenja digitalnim sadržajem.

Generacija zarobljena online

Što se tiče društvenog utjecaja, studija WHO-a pokazuje da 11% mladih pokazuje problematično ponašanje pri korištenju društvenih medija. Osobito je uočljiva veća stopa problema kod djevojaka: one svoje osjećaje i odnose više izražavaju putem društvenih mreža, dok 36% mladih kaže da su stalno online. To također ima negativne učinke, uključujući nedostatak sna i smanjenu društvenu interakciju. Dr. Hans Henri P. Kluge iz WHO-a ističe potrebu jačanja medijske pismenosti mladih u školama i obiteljima.

Preporuke za prevenciju su jasne: vrijeme za medije mlađe djece treba ograničiti na najviše jedan sat dnevno, neophodna je aktivna medijska edukacija roditelja, a treba poticati digitalne stanke i offline vrijeme. Vrijeme je da podignemo svijest o opasnostima digitalnog svijeta i potaknemo nas na poduzimanje aktivnih protumjera.

Događaj u Stralsundu, na kojem su sudjelovali učitelji, liječnici i razne udruge za podršku, pokazuje da tema ima široku podršku u društvu. Potrebni su zajednički napori kako bismo zaštitili mlade od mogućih posljedica pretjerane uporabe medija i stvorili zdravo digitalno okruženje.