Suche
Mein Konto
Boris Pistorius želi reformirati vojni rok – što to znači za MV?
Ministar obrane Boris Pistorius planira novi vojni rok kojim će se uvesti dragovoljno, a po potrebi i obvezno služenje vojnog roka.
Boris Pistorius želi reformirati vojni rok – što to znači za MV?
Usred napete sigurnosne situacije, tema obveznog vojnog roka trenutno oblikuje političku raspravu u Njemačkoj. Ministar obrane Boris Pistorius (SPD) predstavio je planove koji predviđaju bitno novu orijentaciju vojne službe. Novi zakon o služenju vojnog roka, koji bi trebao biti uvršten u Sabor krajem kolovoza 2025. godine, trebao bi sadržavati i dragovoljne elemente i mogućnosti aktiviranja obveznog služenja vojnog roka ako broj dragovoljnog služenja vojnog roka nije dovoljan [NDR].
Cilj je značajno povećati broj osoblja u Bundeswehru. Trenutna snaga trupa je oko 180.000 vojnika, ali hitno je potrebno dodatnih 60.000 vojnika kako bi se osigurala obrambena sposobnost Njemačke. Dugoročno gledano, Bundeswehr će se povećati na oko 250.000 do 260.000 vojnika kako bi odgovorio na trenutne izazove, prema Tagesschau.
Reorganizacija vojne službe
Nacrt zakona predviđa da će ubuduće izjavu o obvezivanju morati podnositi muškarci od 18 do 25 godina. Žene imaju priliku volontirati. U hitnim slučajevima, savezna vlada bi mogla, uz suglasnost Bundestaga, pozvati ročnike da odgovore na akutni nedostatak osoblja. Osim veće plaće, trebalo bi stvoriti i bolje mogućnosti smještaja za novake kako bi služba postala privlačnija, dodaje Süddeutsche.
Planirane promjene uključuju i ponovno uvođenje vježbe, koja će biti obvezna za sve mladiće od 2027. Upitnik koji će se od 2026. slati svim 18-godišnjacima središnji je dio ovih reformi. Kritični glasovi dolaze iz različitih političkih tabora koji uvođenje vojnog roka smatraju zadiranjem u slobodu mladih ili izražavaju zabrinutost zbog prakse zaštite podataka.
Političke reakcije
Odobravanje Pistoriusovih planova varira ovisno o političkoj orijentaciji. Iako CDU u Mecklenburg-Zapadnom Pomorju podržava ideje, poziva na bržu provedbu. SPD se načelno slaže, ali naglašava da provedba zahtijeva velike ljudske i materijalne resurse. S druge strane, ljevica odlučno odbacuje ponovno uvođenje obveznog vojnog roka i to vidi kao pretjerano miješanje u slobodu mladih. AfD se pak zalaže za ukidanje obustave služenja vojnog roka i poziva na intenzivniju mobilizaciju, ali ne podupirući povezane sigurnosne mjere.
Vojni povjesničar Sönke Neitzel zalaže se za trenutno ponovno uvođenje obveznog vojnog roka, dok bavarski premijer Markus Söder (CSU) naglašava potrebu za sustavnom sigurnosnom strukturom. Šef parlamentarne skupine SPD-a Matthias Miersch također je izrazio otpor time što je obvezatni vojni rok vidio samo kao pitanje za kasnije izborno razdoblje.
Sve u svemu, jasno je da rasprava o obveznom vojnom roku nije laka tema i da sa sobom nosi kako prednosti, tako i brojne izazove. Nadolazeći tjedni i mjeseci odlučit će kako će se politički vjetrovi u Njemačkoj dalje okretati u odnosu na ovo osjetljivo područje.