Paramedici u Dinslakenu: Nasilje u akciji izaziva užas!

Paramedici u Dinslakenu: Nasilje u akciji izaziva užas!

Dr.-Otto-Seidel-Straße, Dinslaken, Deutschland - U Dinslakenu, mirnom mjestu u Sjevernoj Rajne-Westphaliji, došlo je do nesretnog incidenta koji na sljedeću probungu postavlja sigurnost spasilačkih radnika. U subotu je 20-godišnji muškarac putovao u hitnu pomoć kako bi bio medicinska skrb kad je iznenada iskočio iz vozila koji se kreće. U očajničkom pokušaju da ga zaustavi, paramedici su ga pokušali uhvatiti. Muškarac mu je pogodio lice 49-godišnjeg paramedika i nanio manje ozljede. To izvješćuje između ostalog tixio .

Incident se dogodio na dr.-Oto-Seidel-Straße, gdje je policija konačno uhitila mladića jer je bilo sumnje na narkotike. Liječnik je uzeo uzorak krvi, dok se napadač sada istražuje zbog kršenja Zakona o narkoticima i zbog napada. Nažalost, takvi napadi na spasilačke radnike nisu izolirani slučajevi. Ova stvarnost ilustrira potrebu za preventivnim mjerama i pokazuje koliko ova situacija mora biti onesposobljena.

Službe za hitne slučajeve pod pritiskom

Incident u Dinslakenu odražava zabrinjavajući razvoj. Hitne službe hitnih službi sve više prijavljuju napade i prijetnje tijekom njihovog rada. Uvreda, fizički napadi, pa čak i nasilje, nažalost su česti. Istraga iz 2011. na Sveučilištu Ruhr Bochum dokazuje da se preko 50 % anketiranih spasilačkih radnika osjećalo nespremno za takve sukobe. Prema safeer-rettungsdienst.de Neophodno je uključivati odgovarajuće obuke u tehniku de-eskalacije.

Posljedice takvih napada mogu biti ozbiljne, i fizički i mentalno. U mnogim slučajevima, oni koji su pogođeni ne samo da trpe manje ozljede, već se bore i s posljedicama post -traumatskih stresnih poremećaja (PTSP). Prema trenutnoj studiji, oko 15-20 % oboljelih ima rizik od PTSP-a nakon ozbiljnih napada, što pokazuje koliko je dobra dobra skrb i prevencija.

Učinkovite zaštitne mjere

Poslodavci su zakonski dužni poduzeti mjere kako bi zaštitili svoje zaposlenike. To također uključuje redovne procjene rizika za prepoznavanje potencijalnih rizika na vrijeme. Osobna zaštitna oprema poput zaštitnih prsluka i tehničkih alarma također može biti presudna. Stručnjaci hitno preporučuju potrebu za dokumentiranjem napada i ponudom psihološke njege. Ovo je namijenjeno da ojača otpornost spasilačkih radnika i pokaže im da nisu sami.

Uzbudljive teme rasprave koje također trebaju više javnosti u stanovništvu: što svi možemo učiniti da zaštitimo spasilačke radnike od napada? Socijalna uvažavanje i zaštita ljudi koji omogućuju svima da dijele medicinsku pomoć trebali bi biti na vrhu dnevnog reda.