Trenutačni vodostaji: Poplave Baltičkog mora prijete obalnim gradovima!

Trenutačni vodostaji: Poplave Baltičkog mora prijete obalnim gradovima!

Dana 13. srpnja 2025. godine, čini se da Baltičko more stanovnicima ponekad može pružiti ugodno iznenađenje, ali ponekad i brige. Na ovaj dan vodostaji s različitih mjernih postaja u Mecklenburg-Zapadnom Pomeraniju daju sveobuhvatan pregled stanja vode i povezanih izazova. Posljednjih nekoliko dana Baltičko more sve se više bori s vodostajima, izvještava Ostsee-Zeitung.

Situacija u Wismaru, Warnemündeu, Althagenu, Barthu, Stralsundu, Sassnitzu i Greifswaldu držala je vlasti na oprezu. Kada su u pitanju vodostaji, vrijednosti jako variraju. Primjerice, mjerna postaja u Zingstu pokazuje vodostaj od 548 cm, dok je Bodstedt tek nešto viši i iznosi 550 cm. Ralswiek je također na sličnoj visini sa 542 cm. Pregled trenutnih vodostaja također pokazuje da mjerna stanica u Güstrowu pokazuje vodu na 70 cm, što znači porast od 16 cm u odnosu na srednju vodu, dok Anklam ima negativnu vrijednost od -30,05 m³/s.

Klase poplava i olujnih udara

Kako ljeto odmiče, poplave se ne prate samo prema razinama vode, već se klasificiraju i prema klasama olujnih valova. Prema smjernicama, olujni udari dijele se u različite klase: Najlakši olujni udar počinje na 1,00 m iznad srednje razine vode. Posebno se ističe posljednji jaki olujni udar u listopadu, koji je prouzročio štetu od 56 milijuna eura, a grad Sassnitz prijavio je financijsku potrebu od oko 42 milijuna eura za obnovu infrastrukture.

Sustav upozorenja na poplave i reakcije

Kako bi se stanovništvo zaštitilo u takvim ekstremnim slučajevima, neophodni su sustavi upozorenja. Upozorenja obično izdaju centri za kontrolu poplava, koji dobivaju potporu saveznih, državnih, okružnih, policijskih i vatrogasnih službi. Kanali upozorenja su raznoliki: kreću se od radija i televizije preko zvučnika kamiona ili sirena do aplikacija za upozorenje i društvenih medija. Ovi sustavi su posebno važni za pravodobno informiranje stanovništva i upozoravanje na moguće opasnosti od poplava.

Učinci klimatskih promjena postaju sve očitiji. Prema Federalnoj agenciji za okoliš, treba napomenuti da se poplave često događaju neredovito i ne utječu samo na određenu rijeku. Broj poplavnih dana varira od godine do godine, a pojedinačne poplave ne mogu se izravno pripisati klimatskim promjenama. Međutim, postoji mogućnost da će klimatske promjene povećati potencijal za obilne oborine.

Praćenje vodostaja ostaje važno pitanje za građane koji žive u blizini obale. Različiti vodostaji i povezane mjere središnje su točke u raspravi o rješavanju problema poplava i olujnih udara u Njemačkoj.