Merkel brani niske izdatke za obranu: mir umjesto rata!

Merkel brani niske izdatke za obranu: mir umjesto rata!

U utorak navečer održan je uzbudljiv scenski razgovor RND-a u Schwerinu, gdje je gostovala bivša kancelarka Angela Merkel (CDU). U trenutku kada je vrlo aktualna rasprava o izdvajanjima za obranu i smjernicama NATO-a, obranila je pad njemačkih vojnih troškova u posljednja dva desetljeća. Merkel je objasnila da bi trošenje 3,5 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) na obranu otežalo obnovu novih saveznih država. Ova izjava ilustrira koliko je složena rasprava oko financiranja oružja i koji povijesni konteksti ovdje igraju ulogu.

Osobito je vrijedno spomena Merkelino spominjanje "dividende mira", što joj je olakšalo upravljanje financijama 1990-ih. Jasno je rekla da negativna percepcija niske vojne potrošnje kao velikog neuspjeha nije opravdana. To se događa u pozadini što su zemlje NATO-a sada odlučile povećati svoju obrambenu potrošnju na pet posto BDP-a do 2035. godine - što je jasan pokazatelj promjene situacije sigurnosne politike u Europi, izazvane reakcijama na sukob u Ukrajini i agresivnom vanjskom politikom Rusije.

NATO zahtjevi i njemačka obrana

Nove smjernice NATO-a propisuju da zemlje članice sada trebaju potrošiti 3,5 posto na obranu i daljnjih 1,5 posto na obrambenu infrastrukturu. Ovo označava značajno povećanje u odnosu na prethodni cilj od dva posto, koji je postao obvezujući tek 2014. Ove su smjernice usvojene na summitu NATO-a u Haagu, gdje su se šefovi država složili oko rastućih prijetnji Rusije, posebno nakon invazije na Ukrajinu 2022. javlja ZDF.

Njemačka planira udvostručiti svoje izdatke za obranu na 153 milijarde eura do 2029. godine – što je plan ekvivalentan oko tri posto BDP-a. Kancelar Friedrich Merz istaknuo je da se ovo povećanje ne radi iz poslušnosti zahtjevima iz SAD-a, poput onih koje postavlja Donald Trump. Umjesto toga, to je nužan odgovor na trenutne sigurnosne izazove. Merz je također pozvao na pooštravanje sankcija protiv Rusije i istaknuo važnost bliže suradnje tajnih službi.

Stajališta i politička rasprava

Merkel se distancirala od retorike sadašnjeg ministra obrane Borisa Pistoriusa (SPD), koji zahtijeva da Njemačka postane “spremna za rat”. Umjesto toga, Merkel zagovara "mirotvorni" pristup, koji ona vidi kao kamen temeljac snažne obrane. “Rat u Ukrajini ne može završiti bez dijaloga”, istaknula je, istaknuvši potrebu za razgovorima s Rusijom. Ovo se stajalište može smatrati kontraproduktivnim, s obzirom na pogoršanu situaciju i velike prihode s kojima se NATO suočava od povećanja potrošnje za članstvo.

Ipak, opće raspoloženje među zemljama NATO-a ostaje mješovito. Zemlje poput Poljske i Estonije već troše znatno iznad cilja od dva posto i stoga pokazuju visoku razinu predanosti. Češki premijer Fiala čak je pokrenuo rasprave o povećanju na 3 posto. Ovakav razvoj događaja ilustrira koliko su NATO partneri nesigurni s obzirom na trenutne geopolitičke izazove. Pogled na perspektivu Savezne Republike također pokazuje da njemačka vlada procjenjuje njemačku obrambenu potrošnju u 2024. na 2,12 posto BDP-a, što se pripisuje korištenju posebnih sredstava – što je korak u pravom smjeru, ali još nije dovoljan da u potpunosti ispuni nove zahtjeve NATO-a.

Sve u svemu, rasprava o izdvajanjima za obranu je duboka i pokazuje razlike u političkim stavovima između stabilnosti kroz naoružanje i potrebe za dijalogom. Jasan apel Angele Merkel za diplomatsku obnovu, čak iu vrijeme kada je sigurnost u Europi na kušnji više nego ikad. Dakle, rasprava je daleko od kraja i ostaje za vidjeti kako će izvanredne mjere utjecati na europsku sigurnosnu arhitekturu.