Suche
Mein Konto
Klimatske promjene ugrožavaju snove o odmoru: postoji opasnost od poplava na Baltičkom moru!
Klimatsko istraživanje pokazuje kako je Zapadno Pomorje-Rügen ugroženo porastom razine mora i olujnim udarima. Hitno je potrebna akcija.
Klimatske promjene ugrožavaju snove o odmoru: postoji opasnost od poplava na Baltičkom moru!
Obala Sjevernog i Baltičkog mora u fokusu su klimatskih istraživanja, a najnovije prognoze nisu baš nešto za osmijeh. Prema informacijama s nordkurier.de strahuje se da bi do 1160 četvornih kilometara zemlje u sjevernoj Njemačkoj moglo biti poplavljeno 2100. Ove vrijednosti temelje se na pretpostavljenom globalnom zatopljenju od oko 3,7 stupnjeva Celzijusa i izravno bi utjecale na oko 7600 ljudi.
Područja koja su posebno ugrožena uključuju ravne lagune i ravne krajolike, koji također uključuju velike dijelove Rügena. Dok se upečatljive litice poput poznate obale od krede u Nacionalnom parku Jasmund smatraju relativno sigurnima, regije poput poluotoka Mönchgut i otoka Hiddensee izložene su velikom riziku. Potonji se oslanja na zaštitu svojih dina, a stručnjaci upozoravaju na moguće proboje tijekom ekstremnih olujnih udara.
Obalno područje se mijenja
Ali nisu pogođeni samo Rügen i Usedom. Umweltbundesamt naglašava da su obalne regije u Njemačkoj od velike važnosti i ekološki i ekonomski. Prijelaz između kopna i mora nije samo stanište rijetkih životinja i biljaka, već i važno mjesto za ribarstvo, pomorstvo i turizam.
Obalne vode također nude izvrsne mogućnosti za rekreaciju, ali intenzivno korištenje mora također predstavlja veliki izazov. Klimatske promjene pogoršavaju situaciju jer oceani skladište toplinu i CO2, što dovodi do porasta razine mora, kao što pokazuju razine u Sjevernom i Baltičkom moru. Ove promjene povećavaju opasnost od poplava, posebice u ušćima i obalnim vodotocima.
Mjere zaštite obale kao odgovor na prijetnju
Kako bismo odgovorili na izazove klimatskih promjena, potrebne su inteligentne mjere zaštite obale. Povijesni olujni udari, poput razorne poplave 1872. godine, podsjećaju nas na utjecaj koji takvi događaji mogu imati. Studije modela pokazuju da će rezerve nasipa i dina često biti manje od pola metra do 2100. ako se ne poduzmu daljnje mjere. Kako bismo bili bolje pripremljeni za budućnost, bitne su pravovremene i fleksibilne strategije zaštite.
Obalne regije poput Rügena već provode selektivne zaštitne mjere, dok Usedom ulaže milijune eura u nadoknadu pijeska. Postoje visoki rizici koji se mogu smanjiti samo pomnim planiranjem i prilagodbom strategija zaštite obale. U Schleswig-Holsteinu, na primjer, državni zaštitni nasipi prilagođeni su kako bi se uzela u obzir stalno rastuća razina mora.
Izazovi su ogromni, ali postoje i mogućnosti ako se ekološki i gospodarski interesi mogu pomiriti. Nacionalna strategija za integrirano upravljanje obalnim područjem (ICZM) mogla bi skupiti i promicati mjere usmjerene u tom smjeru.
Ako sada djelujemo, obala bi možda mogla ostati popularno odredište za turiste i lokalno stanovništvo u budućnosti - čak i ako valovi ponekad postanu veći.