Summit NATO-a: Njemački Bundeswehr suočava se s povijesnim restrukturiranjem!

Summit NATO-a: Njemački Bundeswehr suočava se s povijesnim restrukturiranjem!

Dana 24. lipnja 2025. NATO će se sastati u Haagu kako bi odredio odlučujući smjer za vojnu budućnost država članica. Fokus je na novim vojnim ciljevima koji trebaju uzeti u obzir zahtjeve trenutne sigurnosne politike. Glasno dnevne vijesti Povećanje vojnih potreba u prosjeku za trećinu središnje je pitanje. Za Bundeswehr to znači opsežne promjene kako bi odgovorio na nove izazove.

Planirana brojnost trupa od oko 200.000 vojnika nije dovoljna na prednjoj i stražnjoj strani. Ministar obrane Boris Pistorius vidi potrebu za oko 260.000 vojnika. Zaoštrava se rasprava oko ponovnog uvođenja vojnog roka, dok trenutni koalicijski sporazum predviđa dragovoljno služenje. Međutim, uskoro bi se moglo raspravljati o obveznim elementima kako bi se ispunili zahtjevi.

Potrebne opsežne vojne reforme

Vojni analitičar Gustav Gressel jasno daje do znanja da će europske zemlje u budućnosti morati održavati vlastite vojne sposobnosti. To se posebno odnosi na deficite u Bundeswehru. Glasno NZZ Postoji hitna potreba za sustizanjem u područjima kao što su izviđanje, komunikacije, punjenje zrakoplova gorivom i satelitsko izviđanje.

Bundeswehr ne treba samo dodatne vojnike, već i mnogo nove opreme i infrastrukture. Snage trenutno raspolažu s oko 62.000 vojnika, no potrebni su još deseci tisuća kako bi se ispunili visoki zahtjevi. Njemačka također planira stacionirati borbene trupe u Litvi do 2027. To se također smatra nužnim s obzirom na napetiju sigurnosnu situaciju.

Financijski zahtjevi su sve veći

NATO u budućnosti očekuje od svojih članica, posebice Njemačke, povećanje proračuna za obranu na 5 posto bruto domaćeg proizvoda. To bi za Njemačku značilo oko 215 milijardi eura, na temelju prošlogodišnjeg BDP-a. Prijedlog glavnog tajnika NATO-a Ruttea predviđa podjelu rashoda od 3,5 posto za tradicionalnu obranu i 1,5 posto za rashode vezane uz obranu. To, između ostalog, uključuje infrastrukturu, kibernetičku sigurnost i digitalizaciju, kako je također navedeno.

Trenutna infrastruktura Bundeswehra pokazala se neadekvatnom jer su mnoge vojarne zatvorene ili propale. Za izgradnju prijeko potrebnih novih vojarni i skladišta potrebno je skratiti procedure planiranja i pojednostaviti natječaje. Ministar obrane Pistorius procjenjuje da je samo za aktivne snage potrebno do 460.000 vojnika, iako veliki dio od trenutnih 180.000 aktivnih vojnika trenutno nedostaje.

Ukupno gledano, Bundeswehr se ne suočava samo s modernizacijom, već i s promjenom sustava koja bi mogla imati dalekosežne posljedice za vojnu sigurnost u Europi. Velika promjena u europskom vojnom pejzažu je neizbježna, što bi moglo značiti da se Njemačka suočava sa zadacima koji podsjećaju na ponovno naoružavanje Zapadne Njemačke 1955. godine.

Rasprave oko vojnih izdataka i reformi unutar Bundeswehra stoga nisu samo od nacionalne već i od međunarodne važnosti. Pritisak SAD-a i NATO-a raste, a naznake upućuju na sveobuhvatne reforme i inovacije u njemačkoj obrambenoj politici.