Kriza čipova i opskrbni lanci: budućnost Magdeburga u opasnosti?

Kriza čipova i opskrbni lanci: budućnost Magdeburga u opasnosti?

Posljednjih je godina kriza čipova imala ozbiljan utjecaj na međunarodnu trgovinu i industriju. Igrači se suočavaju s velikim izazovima, posebno u Saskoj-Anhaltu, gdje se park visoke tehnologije u Magdeburgu smatra jednim od svjetionika proizvodnje čipova. Marco Langhof, predsjednik Udruge poslodavaca Saske-Anhalt, već je ukazao na poteškoće koje utječu na razvoj poluvodiča. Pakiranje ovih čipova posebno je radno intenzivno i predstavlja probleme mnogim tvrtkama. Mnogi se poluvodiči trenutno isporučuju u Kinu, što bi se moglo pokazati rizičnim zbog novih geopolitičkih promjena. Glasno MDR Sve se više uviđa da međunarodna podjela rada ne samo da smanjuje troškove, već također uključuje značajne političke rizike.

Ministar gospodarstva Saske-Anhalt Sven Schulze također jasno kaže: Europa je skuplja od drugih regija kada je riječ o infrastrukturi i proizvodnji. Ovi rastući troškovi imaju izravan utjecaj na potrošačke cijene. Langhof također izražava skepticizam da će tvrtke učiti iz kriza i diversificirati svoje lance nabave i opskrbe. Odjeli velikih korporacija često su vrlo jaki u pregovorima, što znači da očajnički pokušavaju minimizirati troškove.

Budućnost proizvodnje čipova u Europi

Park visoke tehnologije u Magdeburgu ambiciozno je krenuo u jačanje industrije čipova u Europi. Međutim, Schulze priznaje da je spremnost za ulaganje trenutno ograničena. To je još dramatičnije jer je udio EU-a u globalnoj proizvodnji čipova izuzetno nizak. Potreba za dodatnim proizvodnim mjestima postat će sve jasnija u nadolazećim desetljećima kako bismo ostali konkurentni.

Druga relevantna tema su globalni opskrbni lanci, o čemu je detaljno promislio Caspar Dohmen, stručnjak za međunarodnu trgovinu i opskrbne lance. Njegova knjiga "Lanci opskrbe. Rizici globalne podjele rada za ljude i prirodu" osvjetljava probleme i perspektive ove teme. Dohmen je opširno izvještavao o potrebi da se tvrtke drže odgovornima za poštivanje ljudskih prava duž njihovih opskrbnih lanaca. To je bilo posebno vidljivo nakon nesreće u Rana Plazi u Bangladešu 2013. godine, koja je potaknula mnoge rasprave o sigurnosti u tvornicama i radnim uvjetima.

Promjena percepcije i novi zakoni

Javna percepcija globalne podjele rada značajno se promijenila kao posljedica pandemije Corone. Jasna razlika između industrijaliziranih zemalja i zemalja u razvoju više nije tako oštra, jer mnoge istočnoeuropske zemlje često nude niže plaće od onih u Kini. I u Njemačkoj planirani nacrt zakona o opskrbnom lancu pokazuje da je vrijeme za akciju. U prošlosti je djelovanje često bilo samo dobrovoljno, no sada bi moglo postati obvezno kako bi se poboljšala situacija s ljudskim pravima.

EU također planira sveobuhvatan zakon o opskrbnom lancu koji bi mogao uključivati ​​dalekosežne mjere korporativne odgovornosti. Dok se raspravlja o zaštiti okoliša kao opciji za podršku ekološki prihvatljivoj proizvodnji, također je važno da tvrtke već danas počnu diverzificirati svoje opskrbne lance. To ne bi moglo djelovati samo kao upravljanje rizikom, već i kao način za stvaranje kraćih i transparentnijih ruta isporuke.

Trenutni razvoj događaja pokazuje da je sada vrijeme za dobru ruku i aktivno raditi na poboljšanju proizvodnih uvjeta - kako u Njemačkoj tako iu inozemstvu. Suočavamo se s prekretnicom koja predstavlja i rizike i prilike.