AI revolucija: uskoro će 1% svjetske električne energije dolaziti iz podatkovnih centara!

AI revolucija: uskoro će 1% svjetske električne energije dolaziti iz podatkovnih centara!

Što se ovdje zapravo događa? Brz porast umjetne inteligencije (AI) postavlja sve više pitanja o našoj potrošnji električne energije i povezanim utjecajima na klimu. Aktualne studije pokazuju da će AI aplikacije uskoro biti odgovorne za oko 1% globalne potrošnje električne energije. Kako nam ovo ne bi bilo previše, trebali bismo pomno pratiti zbivanja na ovom području. Prema MDR-u, potrošnja energije u podatkovnim centrima povećat će se na oko 300 terawatt sati do 2028. Za usporedbu: 2024. proizvodnja električne energije u Njemačkoj iznosila je 431,7 terawatt sati. Ovo nije komad torte!

Posebno zabrinjavajuće: podatkovni centri u kojima rade ove AI aplikacije uglavnom su koncentrirani u SAD-u i Kini, gdje klimatska politika podliježe manje strogim zahtjevima nego u EU. Postavlja se pitanje: Gubimo li električnu energiju i klimu brže nego što možemo zamisliti? Međunarodna agencija za energiju (IEA) čak predviđa da će se potražnja za električnom energijom u podatkovnim centrima udvostručiti kao rezultat procvata AI. Pravi problem koji pogađa sve nas.

Vodena strana umjetne inteligencije

Očit je i problem potrošnje vode. Tko bi rekao da će samo razgovor s chatbotom potrošiti oko 500 mililitara vode? Na primjer, obuka AI modela poput ChatGPT-3 potrošila je preko 5,4 milijuna litara vode. Većina toga iskorištena je za hlađenje podatkovnih centara. Prema Tagesschau, samo za hlađenje bilo je potrebno 700.000 litara vode. U podatkovnom centru IT sustavi troše najviše električne energije, ali hlađenje je najveći gutač energije. Začarani krug koji utječe i na našu potrošnju vode.

Ne samo struja, nego i voda bit će vrijedna roba u budućnosti ako nastavimo pratiti trenutne trendove u razvoju umjetne inteligencije. A kakva je situacija s emisijama? Trenutačno je premještanje emisija CO2 od strane tehnoloških tvrtki u zemlje s manje strogim klimatskim politikama još uvijek umjereno. Ali ne možemo a da ne posumnjamo da će se to promijeniti kako se pritisak na troškove bude povećavao. Deutschlandfunk ističe rizik da će to ugroziti europsku klimatsku politiku. Socijalna pravda u korištenju energije? Teško da bilo kojoj našoj temi treba posvetiti više pažnje u ovoj raspravi.

Put do održivosti

Još jedna stvar koju ne treba zaboraviti je važna uloga koju obnovljivi izvori energije imaju. U Njemačkoj je udio obnovljivih izvora energije 2023. bio 56 posto, dok su Danska i Norveška stvarno ispred s 80,2 posto, pa čak i 99 posto. Međutim, učinkovitost u korištenju tih resursa također se mora povećati. Tvrtke poput Microsofta i Googlea ciljaju na ugljičnu neutralnost do 2030., što naglašava pridržavanje održivih praksi.

Kamo ćemo ići ako se tehnološki divovi nastave razmnožavati ne vodeći računa o okolišu? Održivost u podatkovnim centrima nije samo pitanje savjesti, već i ekonomska nužnost. Budućnost će odlučiti hoćemo li završiti sa zelenim ili sivim otiskom. Sada se mora postaviti kurs kako umjetna inteligencija ne bi postala ubojica klime!