Superbogati unovčili: Unija traži porez na krizu!
Predsjednik IGBCE-a Vassiliadis poziva na veće poreze za superbogate kako bi se nosili s krizom; SPD i CDU/CSU u sukobu.

Superbogati unovčili: Unija traži porez na krizu!
Rasprava o povećanju poreza za bogatu klasu u Njemačkoj uzima sve više maha. Sindikati, posebno kemijski sindikat IGBCE, trenutno podržavaju SPD-ov zahtjev za solidarnost superbogatih. Predsjednik IGBCE-a Michael Vassiliadis je na sindikalnoj konferenciji u Hannoveru jasno iznio stav sindikata i zatražio da i oni koji najviše zarađuju daju svoj dio u prevladavanju krize. “Umjesto kao kazna, ova povećanja poreza treba promatrati kao doprinos odgovornosti za budućnost”, kaže Vassiliadis i predlaže da velika imovina, nasljedstva i prihodi budu predmet takozvanih “budućih naknada”, prenosi Volksstimme.
SPD, kojeg predstavlja ministar financija Lars Klingbeil, ne isključuje više poreze za one koji najviše zarađuju i bogate kako bi pazili na proračunske rupe. Dok je CDU/CSU, predvođen kancelarom Friedrichom Merzom, jasno odbacio ove prijedloge, zahtjev za većim oporezivanjem multimilijunaša i milijardera ostaje vruć krumpir na političkoj sceni. Alexander Schweitzer, premijer pokrajine Rhineland-Palatinate i zastupnik SPD-a, naglašava u intervjuu da sve više Nijemaca živi od imovine, dionica i nasljedstva, a ta se skupina oporezuje znatno manje od obveznika poreza na plaće. “Moramo smatrati superbogate odgovornijima”, zahtijeva Schweitzer i predlaže osvrt na više porezne stope 80-ih i 90-ih, kada je najviša porezna stopa još uvijek bila 56 posto, piše Die Zeit.
Sindikati i njihova uloga
Kongres IGBCE u Hannoveru središnja je točka na kojoj se raspravlja o smjeru i zahtjevima sindikata. Osim Vassiliadisa, tu su i velikani poput Larsa Klingbeila i Bärbela Basa iz SPD-a. IGBCE, s preko 570.000 članova, ima važan glas u aktualnoj poreznoj raspravi. Vassiliadis naglašava da je vrijeme da zarađivači u Njemačkoj više sudjeluju u financiranju općeg dobra. Trenutačni prijedlozi imaju za cilj pravičnije oporezivanje visokog bogatstva i prihoda kako bi se stabilizirali sustavi socijalne sigurnosti.
Stanje na financijskom tržištu nije beznačajno. Prema Saveznom ministarstvu financija, trebalo bi biti moguće po prvi put premašiti porezne prihode od jednog bilijuna eura 2025. Dodatno porezno opterećenje moglo bi se tiho, ali postojano primijeniti na 10% najvećih obveznika plaćanja poreza na dohodak, koji već doprinose s oko 57% ukupnih poreznih prihoda. Za dio stanovništva to znači da su im financijska sredstva dostupna za podizanje socijalne pravde na novu razinu.
Pogled u budućnost
Rasprava o povećanju poreza ne vodi se samo na političkoj pozornici, već ima utjecaja i na svakodnevni život ljudi. Dok se mnogi porezni obveznici pitaju što će se dogoditi s vladinim financijskim uštedama, odgovorni se ne daju pokolebati. Spor koalicijskih partnera nastavit će se jer postoje velike razlike u pogledima na poreznu pravednost. Unija odbija veće poreze za bogate i umjesto toga poziva na štednju, dok se SPD i sindikati zalažu za pravedniju raspodjelu.
Tema ostaje uzbudljiva i ne samo da će odrediti političku agendu sljedećih nekoliko mjeseci, već će zauzeti i širi javni prostor. Jedno je jasno: zdrave fiskalne strategije postaju važnije nego ikad.
Za više informacija o poreznim aspektima posjetite web stranicu Federalno ministarstvo financija, koji donosi detaljne podatke o poreznoj politici.
U ovom dinamičnom političkom krajoliku, bitno je pratiti razvoj događaja koji vode do saveznih izbora. Sukob različitih interesa bezvremenski je i postavlja pitanje pravde u prvi plan.