Klimatska kriza na sudu: procesi protiv aktivista zadnje generacije”

Klimatska kriza na sudu: procesi protiv aktivista zadnje generacije”

Klimatski pokret “Posljednja generacija” ponovno je u središtu javne rasprave u Chemnitzu. Na najtopliji dan u godini, s temperaturama i do 35 Celzijevih stupnjeva, danas počinje suđenje trojici njezinih članova. Optuženi su za prisilu zbog blokade ceste u srpnju 2023. koja je rezultirala velikim zastojima u prometu. To prenosi Free Press i ističe da pregovori pokreću ne samo pravne već i socijalne dimenzije.

Već je ranije bilo sličnih postupaka, potvrdio je Žalbeni sud u Berlinu. Tamo je za prisilu osuđena aktivistica koja je u veljači 2022. sudjelovala u blokadi ceste. Sud je kaznu smanjio na 600 eura, što je potaknulo uzbudljivu raspravu o tome u kojoj se mjeri takve blokade mogu klasificirati kao prisila. Naglašeno je da su presudne okolnosti poput trajanja, opsega i motiva prosvjednika. O tim se pitanjima također raspravlja u Chemnitzu i imat će značajan utjecaj na presudu. Naše kolege iz Deutschlandfunka daju dodatne informacije o tome.

Dokle može ići građanski neposluh? To je središnje pitanje koje se ne tiče samo odvjetnika, već i šire javnosti. Aktivisti u klimatskom pokretu uvjereni su u svoju moralnu obvezu da djeluju, čak i ako ih to stavlja u sferu ilegalnog. Na stolu je rasprava o definicijama građanskog neposluha, koji Jürgen Habermas opisuje kao moralno opravdan javni prosvjed, te stajališta Howarda Zinna i Johna Rawlsa, koji zastupaju različite poglede na potrebna sredstva u političkoj borbi. Dakle, koji su legitimni oblici prosvjeda ostaje kontroverzno, posebno u ekološkom kontekstu gdje je pritisak za trenutnim promjenama sve veći. Osim toga, kritičari kažu da je građanski neposluh u prošlosti također zlouporabljen za politički upitne ciljeve. Doprinos Climate Clinic to jasno pokazuje.

Osnovna poruka u sporu oko klimatskih ciljeva je jasna: prema mišljenju mnogih aktivista, građanski neposluh je neophodan kako bi se jasno pokazala hitnost klimatske krize. Međutim, valja napomenuti da nenasilje nije uvijek zajamčeno, dok imovinska šteta u kontekstu prosvjednika ostaje kontroverzna. Građanski neposluh mora se promatrati kao svojevrsni hibrid u političkom sustavu – u isto vrijeme kažnjiv i potencijalno legitiman kao sredstvo promicanja javne rasprave.

Stvari ostaju uzbudljive u Chemnitzu, gdje se ne donose samo presude, već se i društvene norme i vrijednosti stavljaju na kušnju. Suđenje neće biti samo pravni spor, već i pokazatelj kako se kao društvo želimo nositi s izazovima klimatskih promjena. Prevagnu li na kraju argumenti tužiteljstva ili obrane moglo bi dati ton budućim oblicima protesta i njihovoj pravnoj ocjeni.