Tiringija i Saska slave 35 godina demokracije: Pogled unatrag!

Tiringija i Saska slave 35 godina demokracije: Pogled unatrag!

Dana 25. listopada 2025. Tiringija se prisjetila povijesne prekretnice: prve sjednice slobodno izabranog državnog parlamenta nakon ponovnog ujedinjenja. Thadäus König, predsjednik pokrajinskog parlamenta CDU-a u Tiringiji, jasno je na svečanosti u Erfurtu dao do znanja da nije dovoljno samo potvrditi demokraciju. Umjesto toga, bitno je aktivno raditi na njihovoj obrani. Njegove su riječi odjeknule prostorijom i naglasile važnost ovog događaja koji je započeo 25. listopada 1990. u Njemačkom nacionalnom kazalištu u Weimaru. Na današnji dan u Saskoj se prisjetila i prve sjednice Saskog parlamenta. Predsjednik državnog parlamenta Dierks govorio je u Dresdenu o prekretnicama koje je postavila prva plenarna sjednica za demokraciju u Saskoj, koja je održana 27. listopada 1990. u crkvi Bogojavljenja.

Ali pogled unatrag ide dalje od pukog ponovnog ujedinjenja. Korijeni demokratskog razvoja u Tiringiji i Saskoj mogu se pratiti unazad do revolucije 1848/49. U to je vrijeme stvoren ustav Paulskirche, koji je imao dubok utjecaj na ustavni razvoj regije. U mnogim tirinškim državama stvoreni su parlamentarno-ustavni uvjeti koji su omogućili napredak političkih reformi koje su nastale tijekom revolucije. Te su promjene bile ključne za građane i pridonijele su stvaranju političkog okvira koji uključuje građane u demokratske procese. Konkretno, novi izborni zakon, koji je predviđao opće, neposredne, jednake i tajne izbore, bio je pravi korak naprijed, čak i ako su mnoge reforme poništene tijekom restauracije.

Značenje demokracije

Königov apel za obranu demokracije podsjeća nas da zahtjevi demokratskog društva daleko nadilaze samo glasovanje. Povjesničari naglašavaju da su društveni razvoji usko povezani s političkim napretkom. U dugom 19. stoljeću vladao je optimizam obilježen nadom u jedinstvo, pravdu i slobodu. Potreba za pravnim pravilima i sudjelovanjem u parlamentu bila je osobito velika među srednjom klasom, koja se organizirala na temelju iskustava teškoća i nepravde.

Revolucija 1848. navela je mnoge Nijemce da zahtijevaju slobode, ustav i parlament. Taj je napor potaknut nacionalističkim i konstitucionalističkim strujama. Frankfurtska narodna skupština donijela je carski ustav 1849., iako je revolucija brutalno poražena. Ipak, u mnogim njemačkim državama, poput regije Thüringen, uvedeni su ustavi koji su otvorili put kasnijim demokratskim razvojima.

Gledajući unatrag s predviđanjem

U današnjem svijetu, kada odjeci prošlosti još uvijek ostavljaju traga u društvu, važno je prisjetiti se koliko je teško stečena demokracija. Thadäus König i njegov saksonski kolega Dierks podsjećaju da se postignuća iz prošlosti ne mogu uzeti zdravo za gotovo. Moramo podržati demokratske vrijednosti u svakodnevnom životu i aktivno raditi na njihovoj zaštiti. Samo tako možemo osigurati da borba predaka nije bila uzaludna.

To nam kao društvu ostavlja puno posla. Sada je na nama da prenosimo i živimo načela formulirana u revolucionarnim borbama i na prvim slobodnim izborima. Povijest nas uči da demokracija nije jednokratan događaj, već stalan proces koji zahtijeva stalnu budnost i predanost.