Mržnja prema Židovima u Njemačkoj: Zabrinjavajući porast od 2023

Mržnja prema Židovima u Njemačkoj: Zabrinjavajući porast od 2023

Antisemitizam u Njemačkoj trenutno pokazuje alarmantne razmjere. Znakovi se čine kao nepogrešiv signal: glasno Emma Broj fizičkih napada na židovske građane udvostručio se od 2023. – ukupno je sada registrirano preko 6200 slučajeva. Ti su incidenti često popraćeni suptilnim i difuznim percepcijama. U Njemačkoj se Židove sve više naziva "sugrađanima", što ukazuje na određenu distancu od pune vrijednosti njihovih građanskih prava.

Ono što je posebno primjetno je da je mnogim Nijemcima teško otvoreno koristiti riječ "Židovi", umjesto nje biraju izraze kao što su "židovski život" ili "ljudi židovskog podrijetla". Ova stvarnost naglašava složenost antisemitizma, koji karakteriziraju ne samo kulturne ili vjerske predrasude, već i vrsta društvene osjetljivosti koja često rezultira nelagodom.

Dvosmislena priča

Iako je otvorena mržnja prema Židovima opala u Njemačkoj nakon 1945., korijeni problema sežu duboko i raznolike su prirode. Prema Zakladi Rosa Luxemburg, koja se od svog osnutka intenzivno bavi ovom problematikom, antisemitizam je kompleksan fenomen. Iznad svega, političke turbulencije, kao što je nedavni sukob između Hamasa i Izraela od 7. listopada 2023., dovele su do ponovnog oživljavanja antisemitizma u Njemačkoj.

Studije pokazuju da antisemitizam nije samo lokalni fenomen, već je raširen i na međunarodnoj razini. Vidljivo je to, primjerice, u sve većem broju paljevina sinagoga i porastu antisemitskih slogana na propalestinskim demonstracijama u Njemačkoj, što ukazuje na općenito rastuću društvenu prihvaćenost takvih stavova. Statistika pokazuje da je samo u 2022. godini Federalno ministarstvo unutarnjih poslova evidentiralo preko 2600 antisemitskih kaznenih djela. Ta kaznena djela variraju od štetnog ponašanja do oštećenja imovine i fizičkih napada.

Uloga ljevice i lijevih ekstremista

Ono što je posebno eksplozivno je veza između antisemitizma i određenih političkih pokreta, uključujući dijelove njemačke ljevice. Zaklada Rosa Luxemburg izvještava o tendenciji da se često koristi kritika izraelske politike kao izgovor za opće odbacivanje svih Židova. To ne samo da predstavlja prijetnju židovskom narodu, već postavlja i pitanje društvene odgovornosti.

U njemačkim četvrtima u kojima dominiraju muslimani, Židovi se osjećaju sve nesigurnije. Sve su češći napadi na židovske kafiće i izravne uvrede zbog politike prema Gazi. Složenost sukoba između Izraela i Palestine često se koristi kao argument za klevetanje Židova koji niti ne žive u Izraelu.

Država i njena odgovornost

Posebna odgovornost Njemačke proizlazi iz povijesti, posebno nakon Holokausta. Postojeći problem je svakodnevni antisemitizam, koji se izražava u primjedbama, stereotipima, pa čak iu tzv. “vicevima”. Istraživanje je pokazalo da je 30% ispitanih doživjelo antisemitske izjave u krugu prijatelja, što nije pozitivan rezultat.

"Ne može se pregovarati o pravu Izraela na postojanje", kaže se u raznim diskursima. Sve se više smatra važnim da se država aktivno bori protiv ponovnog porasta antisemitizma i zalaže za sigurnost svojih židovskih građana. U tom je kontekstu Zaklada Rosa Luxemburg osnovala skupinu za raspravu kako bi bolje razumjela uzroke antisemitizma i razvila strategije. U tu svrhu traži se i suradnja s obrazovnim institucijama kako bi se osvijestila javnost o antisemitizmu.

Općenito, antisemitizam je problem koji ne pogađa samo židovske građane, već i društvo u cjelini. Ovom drevnom zlu može se održivo suprotstaviti samo kroz predano obrazovanje, otvoren razgovor i snažno civilno društvo. U zemlji tako dramatične prošlosti kao što je Njemačka, pitanje antisemitizma je sve samo ne zatvoreno.