Pooštravanje zakona o azilu: Njemačka planira drastične promjene!

Pooštravanje zakona o azilu: Njemačka planira drastične promjene!

Danas, 3. rujna 2025., na dnevnom redu Savezne vlade je važno glasovanje. Riječ je o nacrtu prijedloga zakona za provedbu strožih propisa EU o azilu, poznatom i kao Zakon o prilagodbi CEAS-u. Glasno Amnesty International Ovaj bi nacrt mogao imati ozbiljne posljedice za one koji traže zaštitu u Njemačkoj.

Nacrt u svojoj srži predviđa niz mjera koje bi mogle imati dalekosežne učinke na tražitelje azila. To uključuje, između ostalog, sveobuhvatne granične procedure, strože propise o pritvoru i uspostavu takozvanih “centara za sekundarnu migraciju”. Savezna vlada planira testirati mnoge od ovih mjera u pilot projektima prije nego što se postrožene mjere EU-a počnu primijeniti u lipnju 2026. Ovaj je pristup naišao na oštre kritike.

Kritika novih propisa

Sophie Scheytt, stručnjakinja za politiku azila u Amnesty Internationalu, izražava zabrinutost zbog nadolazećih događaja u ovoj zemlji. Ona upozorava na opasno brisanje granica između slobode kretanja i pritvora. Zapravo, Amnesty izvještava da bi reforme potencijalno mogle rezultirati zatvaranjem gotovo svih onih koji traže zaštitu u Njemačkoj. To ne samo da bi imalo značajan utjecaj na ljudska prava, već bi i iz temelja promijenilo status postupaka azila.

Druga kritična točka su novi propisi o pritvoru za azilante. Oni propisuju da osobe mogu biti zadržane tijekom postupka traženja azila kako bi se razjasnio njihov identitet ili u slučaju opasnosti od bijega. Prema Bavarskom vijeću za izbjeglice, takve mjere nisu samo pretjerane, već i masovno ograničavanje osnovnih ljudskih prava. Cilj nacrta zakona mnoge organizacije tumače kao odmak od humanitarnih standarda i demokratskih načela.

Tehničke novine u nacrtu zakona

Što se tehničkih detalja tiče, prijedlog zakona MUP-a sadrži strože propise koji ne pogađaju samo tražitelje azila, već i obitelji i djecu. Konkretno, to znači da se djeca mogu odvesti pod skrbništvo - iako to nije zakonska obveza. Osim toga, tražitelji azila sa stopom zaštite manjom od 20% trebaju proći svoj postupak u posebnim graničnim postupcima koji se odvijaju u zatvorenim objektima.

• Asylverfahrenshaft: Einführung von Haft für Asylsuchende während des Verfahrens.
• Geschlossene Aufnahmezentren: Einschränkung der Bewegungsfreiheit von Geflüchteten.
• Grenzverfahren: Spezielle Verfahren für Asylsuchende mit geringer Schutzquote.
• Sichere Herkunftsstaaten: Ausweitung der Liste sicherer Herkunfts- und Drittstaaten.

Kritika ovih propisa je nedvojbena. Projekt GEAS zapravo je namijenjen stvaranju zajedničkog i pravednog sustava azila unutar EU, no stvarnost bi mogla biti drugačija. Bavarsko vijeće za izbjeglice i druge organizacije hitno upozoravaju na eroziju individualnih prava na azil.

europski kontekst

Današnja kretanja moraju se promatrati u širem kontekstu europske politike azila, čiji je cilj osigurati međunarodnu zaštitu državljanima trećih zemalja. Propisi se temelje na Ženevskoj konvenciji i temeljnim pravima navedenim u Povelji EU-a o temeljnim pravima. Načelno se time želi uskladiti zakonodavstvo unutar EU, no u prošlosti je to često dovodilo do napetosti i razlika među državama članicama, kao npr. Europski parlament pojašnjava.

Sve u svemu, jasno je da će se mnogo toga promijeniti u nadolazećim tjednima i mjesecima. Ostaje za vidjeti može li se zaštita tražitelja azila i dalje jamčiti ili su novi propisi korak unatrag. Međutim, ono što je jasno jest da ovdje nisu u pitanju samo pravna pitanja, već i socijalna i humanitarna pitanja koja zahtijevaju hitnu pozornost.