Prava zaposlenika: šefovi ne smiju vikati – što trebate znati!

Prava zaposlenika: šefovi ne smiju vikati – što trebate znati!

Pitanje smiju li nadređeni vikati na svoje zaposlenike stalni je izvor rasprava u radnom svijetu. Pogled na važeće propise pokazuje da poslodavci smiju kritizirati svoje zaposlenike ili davati upute, ali moraju ostati objektivni i poštovani. Neprikladan ton, kao što je vikanje, očito nije prihvatljiv, kako izvještava Radioguetersloh.

Prije svega, treba napomenuti da loše ponašanje vodstva može prekršiti dužnost brige poslodavca. Poslodavci su zakonski dužni svoje zaposlenike zaštititi ne samo od fizičkih već i od psihičkih problema. Neobjektivna kritika, koja se može javiti u obliku uvreda, čak je kazneno relevantna i navedena je u Kaznenom zakonu.

Odgovornost poslodavaca

Dužnost brige ključna je za zdravo radno okruženje. Ova obveza prema sigurnosti i dobrobiti zaposlenika čvrsto je utemeljena u njemačkom radnom pravu. Poslodavci moraju osigurati zdrave i sigurne uvjete rada, od osiguravanja potrebne opreme za rad do poštivanja propisa o radnom vremenu. Opseg ove obveze počinje zasnivanjem radnog odnosa i proteže se kroz cijelo vrijeme trajanja radnog odnosa. Čak i nakon završetka radnog odnosa, te se obveze mogu nastaviti, posebno u osjetljivim slučajevima kao što su maloljetni zaposlenici, kao što objašnjava Hopkinsov zakon.

Aspekti obveze brige također uključuju zaštitu od nasilničkog ponašanja, diskriminacije ili uznemiravanja. Poslodavci su dužni podržati svoje zaposlenike u pogledu njihovog mentalnog zdravlja. Ako zaposlenici pate od simptoma poput lupanja srca, nervoze ili nesanice, ne bi ih trebali ignorirati već im se obratiti u tvrtki. Pametne tvrtke svojim zaposlenicima nude pomoć nadređenih, radničkog vijeća ili uzimaju u obzir mogućnost službenih pritužbi kako bi poboljšale situaciju.

Posljedice neobjektivne kritike

Reakcije na neobjektivnu kritiku ili neprimjereno ponašanje na radnom mjestu mogu biti drastične. Zaposlenici imaju pravo odbiti raditi, razmotriti otpuštanje bez prethodne obavijesti ili se izravno obratiti nadzornim tijelima. Osim toga, mogu tražiti odštetu ako im je takvo ponašanje narušeno zdravlje. Ulrike Kolb, iskusna stručnjakinja za radno pravo u Berlinu i članica Njemačke odvjetničke komore i Berlinske odvjetničke komore, naglašava koliko je važno da zaposlenici znaju svoja prava i da ih zahtijevaju.

Ukratko, može se reći da je vikanje i neobjektivno kritiziranje nadređenih ne samo neprofesionalno, već i pravno problematično. I poslodavci i zaposlenici trebaju biti svjesni posljedica i odgovornosti kako bi stvorili radno okruženje puno poštovanja u kojem se svi mogu osjećati ugodno. Zdrava razmjena i konstruktivna kritika ključ su uspješne suradnje koja zadovoljava sve uključene, kako LZ naglašava.