Suche
Mein Konto
Pad nataliteta u Njemačkoj: Alarmantna statistika za 2023.!
Stopa nataliteta u Berlinu bit će 1,21 dijete po ženi 2023. godine, što je najniža vrijednost u Njemačkoj. Saznajte više o trendovima i statistici.
Pad nataliteta u Njemačkoj: Alarmantna statistika za 2023.!
Stopa nataliteta u Njemačkoj također će pokazati zabrinjavajući trend u 2023. Sa 1,35 djece po ženi, to je 2% ispod vrijednosti u 2022., kada je rođeno 1,38 djece po ženi, prenosi ZDF danas. Prošle godine rođeno je ukupno 677.117 djece, što također predstavlja smanjenje od 2% u odnosu na 2022. Ove brojke koje padaju otvaraju pitanja i ostavljaju prostora za rasprave o društvenim uvjetima koji utječu na takva kretanja.
Analiza nataliteta pokazuje da je pad nataliteta usporen. Dok je 2022. došlo do pada od 8%, 2023. iznosio je samo 7%. Zanimljivo je da je stopa nataliteta u istočnim saveznim državama Njemačke, s 1,27 djece po ženi, niža nego u zapadnim državama, gdje je stopa 1,38 djece po ženi.
Regionalne razlike
Berlin se ističe najnižom stopom nataliteta od 1,21 djeteta po ženi. Nasuprot tome, Donja Saska ima najveću stopu nataliteta s 1,42 djeteta po ženi. Pogled na Tiringiju otkriva da je ta regija zabilježila najveći pad: ovdje je natalitet pao za 7% na 1,24 djece. Baden-Württemberg pak bilježi najmanji pad od samo 1% i ostvaruje stopu od 1,39 djece.
Drugi važan čimbenik je klasifikacija rođenih prema nacionalnosti. Žene s njemačkim državljanstvom u prosjeku imaju samo 1,23 djece, što je najmanji broj od 1996. godine. Žene sa stranim državljanstvom, pak, imaju 1,84 djece, što također predstavlja pad od 2 posto u odnosu na prethodne godine. Ove brojke odražavaju trend koji se uočava od 2017.: stopa nataliteta među strankinjama kontinuirano pada.
Uloga dobi
Važan aspekt statistike rođenja je prosječna dob roditelja. Godine 2024. dob majki pri rođenju prvog djeteta bila je 30,4 godine, a očeva 33,3 godine. To pokazuje da roditelji imaju tendenciju starenja. U 2015. prosječna dob majki bila je 29,7 godina, a očeva 32,8 godina. Ovo povećanje dobi moglo bi utjecati na stopu nataliteta jer stariji roditelji mogu imati manje djece.
Prema Federalnom zavodu za statistiku, koji objavljuje ove podatke, stopa ukupnog fertiliteta (TFR) odnosi se na broj djece koji bi žena u prosjeku imala da je natalitet u godini koja je u pitanju ostao konstantan. Ovo je važna metrika za usporedbu vremenskih razdoblja i geografskih razlika i razumijevanje kamo društvo ide. Pogotovo sada, u vrijeme demografskih promjena, postavlja se pitanje kako Njemačka može odgovoriti na izazove trendova nataliteta. Podaci o statistici nataliteta također su dostupni na web stranici Destatis vidljivo.
U Europi je prosječna stopa nataliteta 1,38 djece po ženi, u odnosu na 1,51 dijete prije deset godina. Dok Bugarska ima najveću stopu nataliteta u EU s 1,81 djetetom, Malta i Španjolska imaju najmanju stopu s 1,06 i 1,12 djece. Ove različite vrijednosti ističu različite izazove s kojima se svaka zemlja suočava i pozivaju na razmišljanje o održivim rješenjima.
U tom kontekstu, ostaje za vidjeti kako će Njemačka reagirati na pad nataliteta. Od političara će se tražiti da poduzmu odgovarajuće mjere kako bi održali ravnotežu i u konačnici osigurali održivu budućnost za buduće generacije. Ima nešto za reći o potrebi motiviranja našeg društva za zasnivanje obitelji.