Glazbeni festival Berlin 2025: Francuski zvukovi jedva zastupljeni!

Glazbeni festival Berlin 2025: Francuski zvukovi jedva zastupljeni!

Glazba je kralj u glavnom gradu – “Music Festival Berlin 2025” je pred vratima! Uzbudljiva raznolikost zvukova i skladbi očekuje nas od 30. kolovoza do 23. rujna. Organizatori se ove godine, međutim, kritički osvrću i na programsku politiku, posebice kada je u pitanju francuska glazba. Od 15 navedenih radova samo će tri doći iz zemlje veličanstvenosti. Razlog za to se ne može poreći: francuska glazbena povijest nudi mnogo više od velikih hitova poput Ravelovog “Boléra” ili Berliozove “Symphonie fantastique”, a mnoga djela ostaju u ladici jer su njihove izvedbe rijetke.

Korijeni današnje glazbene scene sežu u 1871. Tada je daroviti skladatelj Camille Saint-Saëns osnovao “Société Nationale de Musique”. Osnovano iz nezadovoljstva tadašnjom programskom politikom organizatora pariških koncerata, ovo je društvo prvotno bilo namijenjeno prvenstveno promicanju domaćih skladatelja. Članovi osnivači uključivali su neka od najpoznatijih imena francuske glazbe, poput Gabriela Fauréa i Césara Francka, a ubrzo su praizvedena djela poznatih ličnosti poput Debussyja i Dukasa mnogo prije nego što je društvo zatvorilo svoja vrata 1939. godine.

Niži tonovi francuske glazbe

Što je sa svim izvrsnim komadima koji možda nisu u mainstreamu? Winrich Hopp, koji je već 19 godina umjetnički direktor glazbenog festivala, poziva na hrabrost za neobične programe. A to je prijeko potrebno jer bi se na taj način šira javnost mogla upoznati s raznolikošću francuskih skladatelja. U svakom slučaju, “Société Nationale de Musique” je osnovana da promijeni upravo to – i to ne samo u prošlosti. Društvo je dodatno poboljšalo ovu misiju organizirajući premijere djela s Janusovim licem u prvim desetljećima nakon osnutka, prije nego što je dopustilo više međunarodnih zvukova 1880-ih.

Festivalski dani završavaju u rujnu raznim proslavama rođendana poznatih skladatelja. U fokusu su, između ostalih, Luciano Berio i Pierre Boulez. Ostaje uzbudljivo vidjeti hoće li ovi suvremenici biti pravilno počašćeni raznim gostujućim orkestarima kao što je amsterdamski Concertgebouworkest, koji svira Belu Bartoka, ili Orchester des Champs-Elysées, koji izvodi Beethovena. To odražava globalno umreženo tržište klasične glazbe, koje organizatorima festivala sve više ograničava prostor.

Francuski skladatelji u retrospektivi

Ali što francusku glazbenu povijest čini tako fascinantnom? Zauzima poseban položaj u krajoliku klasične glazbe. Od razdoblja baroka do moderne ere, mnogi izvanredni skladatelji kao što su Johann Sebastian Bach, George Frideric Handel i Antonio Vivaldi ostavili su traga. Djela Jean-Baptistea Lullya i Françoisa Couperina oživljavaju naslijeđe opere i komorne glazbe. Također nalazimo remek-djela Berlioza, Gounoda i Bizeta u kasnijim razdobljima poput romantizma, koji je naglašavao emocionalnu dubinu i harmonijsku složenost.

Posebna pažnja posvećena je i suvremenim skladateljima kao što su Claude Debussy i Maurice Ravel, koji su prokrčili put djelima poput “Clair de Lune” i “Daphnis et Chloé”. Édith Canat de Chizy, značajan glas našeg vremena, predstavlja trajno nasljeđe francuske glazbe. Čak i ako se samo tri francuska djela čuju na “Music Festival Berlin 2025”, nada u ponovno otkrivanje velikih klasika i ispitivanje manje poznatog blaga glazbene povijesti ostaje jaka.

“Music Festival Berlin” nije samo platforma za zvučnu raznolikost, već i pozornica za suvremene interpretacije i ispitivanje kulturne baštine koja je beskrajno bogata i složena. Duboki korijeni francuskih skladatelja u krajoliku klasične glazbe to ne mijenjaju.

Dodatne informacije o pozadini i razvoju događaja potražite ovdje: Daily Mirror, Wikipedia i sustav.