Prosvjedi u Berlinu: Genocid” ili legitimni otpor?

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

13. rujna 2025. u Berlinu su održani prosvjedi protiv izraelskih akcija u Gazi, uključujući izjave Daniela Aminatija.

Am 13.09.2025 fanden in Berlin Proteste gegen das israelische Vorgehen in Gaza statt, unter anderem mit Aussagen von Daniel Aminati.
13. rujna 2025. u Berlinu su održani prosvjedi protiv izraelskih akcija u Gazi, uključujući izjave Daniela Aminatija.

Prosvjedi u Berlinu: Genocid” ili legitimni otpor?

Pitanje Gaze ostaje emocionalno nabijeno i polarizira društvo. Na demonstracijama u Berlinu na kojima je bilo mnogo ljudi, moderator Daniel Aminati jasno je govorio o situaciji u Pojasu Gaze. Postupke Izraela opisao je kao "genocid" i dobio glasan aplauz okupljenih prosvjednika. U svom govoru podsjetio je na teroristički napad Hamasa 7. listopada te istaknuo da je važna i sudbina otetih izraelskih talaca. Aminati je istaknula da su pozivi na mir u Gazi često povezani s antisemitizmom, što slabi stvarnu borbu protiv antisemitizma. Ova je izjava još jednom izazvala entuzijazam u gomili, koja je empatično reagirala na problem. Ipak, jedan je incident donekle ukrao šou: plavi kišobran u prvom redu zapriječio je nekim sudionicima pogled na pozornicu, što je dovelo do glasnog negodovanja jer je dio publike tražio da se kišobran ukloni. Izvještava Tagesspiegel.

Diskurs o antisemitizmu posebno je osjetljiv u ovom kontekstu. Amnesty International snažno odbacuje optužbe za antisemitizam, tvrdeći da se optužbe često koriste za suzbijanje legitimne kritike izraelske vlade. Udruga je u više navrata ukazivala na diskriminirajuće djelovanje države i istupala protiv antisemitizma, rasizma i drugih oblika diskriminacije. Amnesty također naglašava da kritika stanja ljudskih prava u Izraelu nije sama po sebi antisemitska i da je optužba za izjednačavanje židovskog naroda s postupcima izraelske države zapravo antisemitska. Kada je riječ o raspravi o mogućim djelima genocida nad Palestincima, često dolazi do obrata počinitelj-žrtva. Amnesty daje važne informacije o tome.

Stanje u Pojasu Gaze

U kontekstu ovih žestokih rasprava, rasprava o tome što se događa u Pojasu Gaze postala je intenzivnija. Dvije nevladine udruge, B'Tselem i Liječnici za ljudska prava, objavljuju izvješća namijenjena potpori optužbi za genocid. B’Tselem godinama upozorava na izraelsku okupaciju i dokumentira sustavne napade s ciljem uništenja cijele skupine. Ravnateljica B’Tselema Yuli Novak izražava zabrinutost zbog masovnog ubijanja i izgladnjivanja milijuna ljudi, za koje kaže da ne predstavljaju legitimne ratne radnje. Tagesschau pruža informacije o kritičnim izvješćima tih organizacija.

Posebno su alarmantna izvješća o napadima na medicinske ustanove: Guy Shalev iz Liječnika za ljudska prava dokumentira napade na 27 bolnica u Pojasu Gaze i izvještava da je ubijeno više od 1500 liječnika. Nekoliko ustanova koje još uvijek rade ne mogu učinkovito zbrinuti čak 140.000 ozlijeđenih, što ukazuje na nadolazeći kolaps zdravstvenog sustava. Iako izraelska vojska tvrdi da su napadnute bolnice zapovjedni centri Hamasa, Shalev ne vidi dokaze za to, što dodatno raspiruje raspravu o legitimnosti takvih napada. Međunarodni odvjetnik Kai Ambos priznaje izvješća kao napad na palestinsko stanovništvo kao skupinu, ali kritizira nedostatke u dokazima u skladu s Konvencijom o genocidu. Novak stoga poziva na hitnu akciju međunarodne zajednice kako bi se zaustavio genocid koji se možda događa.

Situacija u Pojasu Gaze ostaje kritična i mišljenja su duboko podijeljena oko pravih koraka koje treba poduzeti. Kakav god bio ishod ove rasprave, jedno je sigurno: tema će nas i dalje zabrinjavati i zahtijeva otvoreno ispitivanje složenih konteksta u regiji.