Opoziv veleposlanika: Tenzije između Njemačke i Gruzije rastu!

Opoziv veleposlanika: Tenzije između Njemačke i Gruzije rastu!

Napetosti između Njemačke i Gruzije su sve veće, što dokazuje i današnja odluka savezne vlade da pozove svog veleposlanika Petera Fischera u Berlin na konzultacije. Opozvani veleposlanik je u središtu rastućih sukoba između gruzijskog vodstva i zapadnih država, koje sve više karakterizira agresivna retorika gruzijske vlade protiv EU-a i Njemačke. U službenom priopćenju, Ministarstvo vanjskih poslova spomenulo je da je neuredna situacija reakcija na Fischerovu javnu kritiku gruzijske autoritarne politike, koja se dodatno intenzivirala nakon izborne pobjede proruske stranke "Gruzijski san" u jesen 2024. [Tagesschau] izvještava da su odnosi između dviju zemalja pod velikim opterećenjem.

Sukobi su dosegli vrhunac nakon što je gruzijska vlada nedavno pozvala Fischera i upozorila ga da se ne miješa u unutarnje stvari. Veleposlanik govori o "novom padu" u odnosima, što je procjena njemačke vlade nakon što je gruzijsko vodstvo optužilo Fischera za promicanje "radikalne agende". Ovu apsurdnu tvrdnju njemačko ministarstvo vanjskih poslova odbacilo je kao neutemeljenu. Fischerov povratak smatra se preliminarnim korakom za dublje konzultacije o budućoj strategiji Njemačke u odnosu na Gruziju, posebice jer ministar vanjskih poslova Johann Wadephul smatra da su ozbiljni razvoji događaja neprihvatljivi.

Pozadina napetosti

Zaokret u noviju povijest pokazuje da političke krize u Gruziji nisu nastale preko noći. Željeno približavanje EU-u naglo je prekinuto nakon parlamentarnih izbora u listopadu 2023., što je rezultiralo prosvjedima diljem zemlje u Tbilisiju i drugim gradovima. Uhićeni su oporbenici i brojni novinari koji su prosvjedovali protiv vlade. Kritički glasovi optužuju gruzijsku vladu da se sve više približava Rusiji i uništava demokratska prava svojih građana. Ovakav razvoj događaja tim je alarmantniji jer gruzijski ustav uvrštava pristupanje EU-u kao temeljni cilj. [Süddeutsche] daje daljnju pozadinu ovih dinamičnih razvoja.

Međutim, većina gruzijskog stanovništva skeptična je prema ovim političkim promjenama. Prema istraživanju iz travnja 2023., oko 90 posto građana podržava ulazak u EU. Ovaj nesklad između naroda i vlade jasno je vidljiv, posebno nakon što je Gruzija, zajedno s Moldavijom, podnijela zahtjev za pridruživanje EU u proljeće 2022. Unatoč Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, koji je na snazi ​​od 2016. i trebao je podržati reformsku politiku Gruzije, vlada je zauzela proruski kurs koji ugrožava dugoročne napore prema integraciji u EU. Kontroverzni zakon čiji je cilj kontrolirati nevladine organizacije izazvao je masovne prosvjede i mogao bi ozbiljno odgoditi pristupni proces, upozoravaju stručnjaci.

Pogled u budućnost

Trenutna situacija također bi mogla imati dalekosežne posljedice za odnose Gruzije s EU-om i njezine težnje za članstvom. Njemački ministar vanjskih poslova pozvao je na službenu obustavu procesa pristupanja Gruzije EU, što će vjerojatno dodatno povećati neizvjesnost. Stručnjaci ističu da se kopenhagenski kriteriji, koji uključuju stabilnost institucija, demokraciju i vladavinu prava, u sadašnjim uvjetima teško mogu ispuniti. Kako bi se osigurao pozitivan ishod, potrebno je hitno pristupiti reformama kako bi se spasilo partnerstvo s EU i vratilo povjerenje građana u vlastitu vladu. [Istočna Europa] daje detaljan pregled izazova s ​​kojima se Gruzija suočava.

S obzirom na ovakav razvoj događaja, ostaje za vidjeti kako će se razvijati situacija u Gruziji i koje će mjere EU i Njemačka poduzeti da odgovore na vladinu agresivnu eskalaciju. Dobra ruka u bavljenju ovim osjetljivim temama potrebna je sada više nego ikada.