Šok studija: 60% Zemlje je u opasnosti od prevrtanja zbog čovječanstva!
Nedavna studija Potsdamskog instituta pokazuje da se 60% kopnenog područja Zemlje nalazi izvan sigurnih ekoloških granica, što predstavlja ozbiljnu prijetnju ekosustavima i sigurnosti hrane.

Šok studija: 60% Zemlje je u opasnosti od prevrtanja zbog čovječanstva!
Zemlja se suočava s ozbiljnim izazovom: nedavna studija pokazuje da se impresivnih 60% globalnog kopna već nalazi izvan sigurnih ekoloških granica bitnih za stabilne i zdrave ekosustave. Prema riječima znanstvenika koji su sudjelovali u ovom istraživanju, nije riječ samo o prostoru, već io temeljnim procesima koji štite i omogućuju naše živote i naš okoliš. Ono što je posebno alarmantno je da je ovaj gubitak integriteta biosfere prvenstveno uzrokovan ljudskim aktivnostima kao što su krčenje šuma, intenzivna poljoprivreda i industrijska ekspanzija, prema Times of Indija.
Studija, koju su proveli Potsdamski institut za istraživanje utjecaja klime i Sveučilište BOKU u Beču, ispitala je povijesne podatke od 1600. godine kako bi procijenila utjecaj ljudske aktivnosti na biosferu. Do 1900. već je 37% zemljine površine bilo u kritičnom području; danas je taj postotak porastao na 60%. Postoje zabrinjavajući znakovi poremećaja od 17. stoljeća, osobito u Europi, Aziji i Sjevernoj Americi. Prema mišljenju stručnjaka, postoji hitna potreba da se temeljito preispita način na koji koristimo resurse.
Posljedice za našu budućnost
Posljedice ove ekološke krize su dalekosežne. Gubitak cjelovitosti biosfere prijeti sigurnosti hrane, opskrbi vodom i utječe na našu klimu. Znanstvenici upozoravaju da bi poremećaj ciklusa ugljika, vode i dušika mogao imati kobne posljedice. Ovi su nalazi u skladu s okvirom planetarnih granica, koji analizira stanje Zemljinih sustava u odnosu na ljudsku aktivnost, kao što je opisano na platformi Planetary Boundaries.
Ako prekoračimo ekološka ograničenja, riskiramo ne samo kolaps ekosustava, već i ozbiljne krize s hranom, nestašicu vode i ekstremne klimatske uvjete. Istraživači stoga snažno preporučuju smanjenje intenzivnog korištenja zemljišta za poljoprivredu i proizvodnju energije i povećanje zaštite prirodnih šuma i travnjaka. Inovativni pristupi kao što su regenerativna poljoprivreda i svjesnija upotreba gnojiva mogli bi pomoći u regeneraciji kvalitete tla i očuvanju biološke raznolikosti.
Zabrinjavajuća stopa izumiranja
Drugi kritični aspekt o kojem se raspravlja u ovom kontekstu je izumiranje vrsta. Procjenjuje se da u svijetu postoji između 8 i 100 milijuna vrsta, od kojih je oko 2 milijuna već opisano. Prema Josefu Setteleu, biologu u Helmholtz Centru za istraživanje okoliša, planetarna granica od maksimalno 10 izumiranja na milijun vrsta godišnje već je premašena. Od 1800. izgubljeno je oko 2,5 posto vrsta vodozemaca - ta je stopa višestruko veća od stope prirodnog izumiranja, što dodatno naglašava nestabilnost biosfere Helmholtz.
Minimalni udio globalno dostupne energije i materijala mora biti dostupan ekosustavima kako bi se održala ravnoteža. Pretjerano ljudsko vađenje ugrožava funkcionalni integritet biosfere. Od fotosinteze do skladištenja ugljikovih spojeva do opskrbe hranom, biosfera je jednostavna, ali bitna mreža koja se oslanja na naše zdrave stilove života.
S obzirom na ovu prijeteću situaciju, jasno je: međunarodna suradnja i inovativni pristupi ključni su za integraciju potrebne zaštite biosfere u političke okvire i sporazume o zaštiti klime. Ako ne promijenimo ovaj kurs, stabilnost našeg planeta bit će ugrožena.