Toplinski val 2025.: Njemačka će potonuti u ekstremne vrućine!

Toplinski val 2025.: Njemačka će potonuti u ekstremne vrućine!

Teško da bilo koje drugo godišnje doba izaziva toliko uzbuđenja kao ljeto - ali ove godine nisu sunčani praznici ono što užareva umove ljudi. Aktualni toplinski val, koji čvrsto drži Njemačku i velike dijelove Europe, klasificira se kao posebno dramatičan. Temperature dosežu vršne vrijednosti do 40 stupnjeva u hladu, dok se percipirane temperature na blještavom suncu mogu popeti i do 46 stupnjeva, kao Leinetal24 izvješća. Francuska i Italija također su pogođene, gdje već se bilježe temperature do 43 stupnja.

U gradovima materijali koji apsorbiraju toplinu u gradskim toplinskim otocima stvaraju nakupljanje topline, što situaciju čini još gorom. Posebno su ugroženi stariji ljudi, djeca i kronični bolesnici. Zdravstveni rizici poput toplinskog udara, dehidracije i problema s cirkulacijom uobičajeni su. Često samo noću malo zahladi – temperature rijetko padaju ispod 20 stupnjeva. Nema pravog oporavka na vidiku jer meteorološke službe klasificiraju ovaj toplinski val kao "potencijalno opasan po život".

Suša pogoršava situaciju

Osim ekstremne vrućine, Njemačka je u prvoj polovici 2025. doživjela najsuše vrijeme od 1893. godine, sa samo 146,8 mm oborina. To ne samo da povećava nedostatak vode u vegetaciji, već dovodi i do povećanog rizika od smrti od vrućine. Procjenjuje se da oko 28.000 ljudi u Europi umre svake godine zbog toplinskih valova, broj koji bi mogao dramatično porasti do 2050., posebno ako se ne poduzmu mjere prilagodbe, prema najnovijem izvješću IPCC-a. Ingenieur.de javlja da je trenutni toplinski val dosegao vrhunac krajem lipnja i da bi temperature u nekim regijama mogle čak premašiti 42 stupnja.

U mnogim gradovima već se bilježe novi temperaturni rekordi. Izraz "toplinska kupola" opisuje fenomen u kojem blokirajuće područje visokog tlaka sprječava izmjenu zraka i zadržava ekstremnu toplinu. Izazovi kao što je sve veća potreba za klimatizacijskim jedinicama također preopterećuju električne mreže i povećavaju rizik od nestanka struje.

Zdravstveni svijet i klimatske promjene

Opsežno izvješće Europske agencije za okoliš pokazuje ozbiljne zdravstvene posljedice klimatskih promjena. Vrućina je vodeći uzrok smrti povezanih s prirodnim nepogodama u Europi. Osobito je kritičan utjecaj na zarazne bolesti koje sve više migriraju prema sjeveru zbog porasta temperatura i promjene klimatskih uvjeta. Ovo se smatra novom prijetnjom javnom zdravlju. EEA naglašava da su posebno ranjive skupine, uključujući starije osobe i osobe oslabljenog imuniteta, više pogođene.

S obzirom na te izazove, neophodno je razviti odgovarajuće mjere za zaštitu stanovništva. Preporuke za djelovanje uključuju, između ostalog, poboljšanje prilagodljivosti zdravstvenih ustanova ekstremnim vremenskim uvjetima, stvaranje više zelenih površina i prilagodbu radnog vremena visokim temperaturama. Prevencija oštećenja uzrokovana toplinom i koordinirani nadzor prijenosnika bolesti također su ključni za buduće zdravlje stanovništva.

Vrući dani nisu samo ljetni fenomen – oni su jasan budilnik za naše društvo da se nosi s rastućim izazovima klimatskih promjena. Kad dođe sljedeći toplinski val, moto je: Mudro postupiš, zaštitit ćeš sebe i druge!