Backhaus priznaje: Nord Stream 2 donio je MV jedva nikakve prednosti!

Backhaus priznaje: Nord Stream 2 donio je MV jedva nikakve prednosti!

Rostock, Deutschland - Ministar zaštite okoliša Mecklenburg-Western Pomerania Do Backhausa (SPD) nije dao jasan komentar na MV Klimatsku zakladu. Priznao je da kontroverzni cjevovod Baltičkog mora Nord Stream 2 teško je donio bilo kakve prednosti za saveznu državu. To je posebno važno jer je Backhaus igrao središnju ulogu u planiranju projekta. Ministar je rekao da se na plinovod, o kojem se raspravljalo između 2015. i 2019. na brojnim sastancima, uključujući tri s generalnim direktorom Matthiasom Warnigom, mora se promatrati u kontekstu situacije energetske politike regije. Unatoč unapređenim lovorikama, trenutna situacija i dalje je kritična, budući da rat u Ukrajini, koji postoji već neko vrijeme, snažno utječe na geopolitička razmatranja.

Backhaus je govorio u siječnju 2022., neposredno prije Putinove invazije, zbog pregovora o pristupu EU s Rusijom. Ove izjave branio je kao pokušaj postavljanja diplomatskih signala. Naglašava potrebu za promicanjem neovisnosti energije kroz obnovljive energije poput vjetra, sunca i biomase. S obzirom na budućnost cjevovoda North Stream, Backhaus tehnologiju Bridge smatra zastarjelom, dok neprestano rastući izazovi američkih sankcija i geopolitičkih napetosti otežavaju raspravu o proizvodnji plina i transportu težom.

Političke i financijske zapletenosti

Tijekom saslušanja postalo je jasno da bivši direktor Rokai Company, Christian Cammin, također igra važnu ulogu. Rokai je primio naloge u vrijednosti od 36 milijuna eura od zaklade MV Climate, koja je trebala osigurati izgradnju plinovoda. To postavlja pitanja o financijskim sredstvima i odnosu Rokaija i državne politike. Cammin je izjavio da su on i njegov poslovni partner financirali zakup od dva milijuna eura, što je u suprotnosti s drugim svjedočenjem. Takve nedosljednosti dovode do razmatranja transparentnosti financijskih rijeka i mogućih sukoba interesa.

Analiza ovih procesa pojačana je dilemom u kojoj se savezna vlada odnosi na energiju i vanjsku politiku. Izgradnja cjevovoda predstavlja geopolitički element, dok rasprava o klimatskim ciljevima dobiva pogon. Sve više glasova poziva na odlazak iz fosilnih goriva u korist održivih alternativa. U tom su se kontekstu odnosi između Njemačke i Rusije, posebno od incidenata oko Alekseja Nawalnyja i krize u Ukrajini, pogoršali.

Izazovi energetskog prijelaza

Na planiranje Nord Stream 2 utjecali su razni čimbenici: američke sankcije uzrokovale su zamrzivač za izgradnju u prosincu 2019., a politička moć djelovanja unutar EU ograničena je rezolucijama za regulaciju cjevovoda trećih država. To pomaže Njemačkoj da se mora kretati između vlastitih interesa energetske politike i pritiska Bruxellesa. Naftovod, koji bi trebao omogućiti prometni kapacitet od 110 milijardi kubičnih metara godišnje, smatra se projektom fosilne infrastrukture koji sukobljava klimatske ciljeve.

Pritisak za pronalaženje ekološki održivih rješenja neprestano raste. Regija između Baltičkog mora, Jadrana i Crnog mora ima potencijal za proizvodnju zelenog vodika i drugih obnovljivih izvora energije koje bi mogle igrati presudnu ulogu u budućoj opskrbi energijom. Trenutačni događaji oko North Stream 2 stoga ne samo otkrivaju ekonomske, već i značajne političke i socijalne izazove koji se moraju savladati u budućnosti.