Suche
Mein Konto
Vodostaj Baltičkog mora 25. listopada: upozorenje na poplave za obale!
Trenutačni vodostaji i upozorenja o poplavama u Rostocku i okolici 25. listopada 2025., uključujući informacije o olujnim valovima.
Vodostaj Baltičkog mora 25. listopada: upozorenje na poplave za obale!
Danas, 25. listopada 2025., obala Baltičkog mora u Mecklenburg-Zapadnom Pomeraniju ostaje žarište za upravljanje poplavama zbog porasta vodostaja. Različite mjerne postaje u Wismaru, Warnemündeu, Althagenu, Barthu, Stralsundu, Sassnitzu i Greifswaldu najvažnije su kontaktne točke za trenutne podatke o vodostaju. Glasno Novine Baltičkog mora Najnovija mjerenja pokazala su da je razina vode u Warnemündeu 617 cm - prosječna vrijednost za prošle poplave u razdoblju od deset godina.
Za ljubitelje statistike: Najviša razina poplave od 770 cm zabilježena u Warnemündeu datira iz 13. studenog 1872., dok je najniža niska razina vode od 332 cm izmjerena 18. listopada 1967. Vodostaj iznad 1,00 m smatra se olujnim udarom, a jaki olujni udari od 1,50 m ili više predstavljaju ozbiljne izazove za zaštitu obale.
Upozorenja na poplave i njihova distribucija
Sustavi upozorenja su čvrsto uspostavljeni: upozorenja o poplavama izdaju razne institucije kao što su centri za kontrolu poplava, policija i vatrogasne službe. Ta se upozorenja distribuiraju putem radija, televizije, društvenih medija pa čak i digitalnih jumbo plakata. To je osobito važno jer je posljednji jak olujni val u listopadu prouzročio štetu od oko 56 milijuna eura. Grad Sassnitz prijavio je financijske potrebe od oko 42 milijuna eura za obnovu važne infrastrukture. Gubici pijeska na plažama i dinama također su procijenjeni na oko šest milijuna eura.
Na hidrološku situaciju u Baltičkom moru redovito upozorava i Savezni institut za hidrotehniku (BSH). Vaša mjesečna izvješća pružaju detaljne informacije o vodostajima i temperaturama vode, dok pružaju referentne vrijednosti s dugoročnim statistikama. Najnovija izvješća nisu dostupna i dostupna su kao PDF-ovi, ali sadrže mnogo grafičkih prikaza koji čitateljima omogućuju bolje razumijevanje situacije, kao što je Federalni zavod za hidrotehniku komunicira.
Problem globalnih poplava
Ako pogledamo izvan naših granica, vidimo da su poplave jedna od najčešćih prirodnih katastrofa u svijetu. Od 2000. godine uzrokovale su gotovo 37 posto svih prirodnih katastrofa, prema podacima Statista. Prema definiciji Europskog parlamenta, riječ je o privremenom plavljenju zemljišta koje inače nije prekriveno vodom. Klimatske promjene također pridonose tome, budući da toplija atmosfera pohranjuje više vode, što zauzvrat dovodi do češćih obilnih kiša.
U Njemačkoj je oko 7,6 posto svih adresa izloženo statističkom riziku od poplava. Koje su posljedice? Oko 400.000 ljudi živi u područjima koja bi u bliskoj budućnosti mogla biti pogođena poplavama. Posebna pozornost posvećuje se regijama duž Rajne i njezinih pritoka koje su posebno ugrožene.
Problem s poplavama naglašava ranjivost naše infrastrukture na ekstremne vremenske uvjete. Sustavno širenje zaštite od poplava i razmatranje prirodnih retencijskih područja ključni su kako bi se buduće štete svele na minimum i učinkovito odgovorilo na promjenjive klimatske uvjete.