Baltičko more pod vodom: Trenutačni vodostaji i upozorenja na olujne udare!

Baltičko more pod vodom: Trenutačni vodostaji i upozorenja na olujne udare!

27. listopada 2025. ponovno će nam donijeti uzbudljive razine vode u Baltičkom moru u Mecklenburg-Zapadnom Pomeraniju. Trenutne vrijednosti s raznih mjernih postaja pokazuju da količine vode jako variraju te je važno pratiti razvoj događaja. Mjerne postaje u Wismaru, Warnemündeu, Althagenu, Barthu, Stralsundu, Sassnitzu i Greifswaldu dijele precizne podatke kako bi građani bolje upoznali situaciju na vodi. Prema Ostsee-Zeitungu, prosječna najniža razina vode u Warnemündeu u razdoblju od deset godina iznosi 407 cm, dok je prosječna visoka razina vode 617 cm. Najviša razina poplave ikada izmjerena u Warnemündeu bila je impresivnih 770 cm, dok je najniža vrijednost iznosila 332 cm, zabilježena davne 1967. godine.

Ali kako to izgleda danas? Pogled na trenutne vodostaje daje dublji uvid u situaciju:

• Zingst: 498 cm (Diff. zum Mittelwasser: -9 cm)
• Bodstedt: 496 cm (Diff. zum Mittelwasser: -14 cm)
• Ralswiek: 514 cm (Diff. zum Mittelwasser: 6 cm)
• Schwerin (Neumühle, Neumühler See): 416 cm (Diff. zum Mittelwasser: 42 cm)

Olujni udari i sustavi upozorenja

Također je važno spomenuti sustav olujnih valova na njemačkoj obali Baltičkog mora. Olujni udari dijele se u različite klase:

• Sturmflut: 1,00 – 1,25 m über mittlerem Wasserstand
• Mittlere Sturmflut: 1,25 – 1,50 m
• Schwere Sturmflut: 1,50 – 2,00 m
• Sehr schwere Sturmflut: über 2,00 m

Kada se dosegne visoka razina vode, centri za kontrolu poplava, federalne, državne, okružne, policijske ili vatrogasne službe obično se raspoređuju da obavijeste stanovništvo o opasnosti. Ova upozorenja dolaze u dnevne sobe građana putem raznih kanala, poput radija, televizije, kamiona sa zvučnicima ili čak modernih aplikacija za upozoravanje.

Financijske posljedice i klimatske promjene

Posljednje jako nevrijeme bilo je razorno: šteta je iznosila oko 56 milijuna eura. Posebno je pogođen grad Sassnitz, jer je trenutno prijavio financijsku potrebu od oko 42 milijuna eura za obnovu svoje infrastrukture. Plaža, koja je uvelike stradala u poplavama, treba i umjetno prihranjivanje, za što je predviđeno oko šest milijuna eura.

U širem kontekstu, važno je razumjeti temeljne čimbenike rizika od poplava. Poplave su najčešća prirodna katastrofa, uzrokujući gotovo 37 posto svih takvih hitnih slučajeva na globalnoj razini od 2000. Trebali bismo se pripremiti za češće poplave, posebno u svjetlu klimatskih promjena, koje povećavaju količinu oborina i skladište više vode u atmosferi. U Njemačkoj je 7,6 posto svih adresa izloženo takvim rizicima, prijeteći oko 400.000 stanovnika, posebno uz Rajnu i njezine pritoke.

Pogledamo li u budućnost, postaje jasno: kako bi se izbjegle ozbiljne štete, bit će neophodno intenzivnije širenje zaštite od poplava. Važno je više uključiti prirodna retencijska područja u planiranje i zaustaviti uništavanje poplavnih područja. Put do poboljšanja je dug, a pitanja sigurnosti i prilagodbe klimi moraju se neprestano preispitivati.

Situacija zahtijeva zajedničku solidarnost kako bi se adekvatno odgovorilo na izazove. Dakle, nije samo čekati i piti čajeve, već i krenuti!

Za detaljnije informacije preporučamo poveznice na trenutne vodostaje:
Novine Baltičkog mora,
Razina portala MV,
Statista.