Upozorenje o poplavama na Baltičkom moru: razina vode upozorava građane!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Saznajte trenutni vodostaj Baltičkog mora u Mecklenburg-Zapadnom Pomeraniju 11. studenog 2025. i upoznajte se s upozorenjima o olujnim udarima.

Erfahren Sie die aktuellen Pegelstände der Ostsee in Mecklenburg-Vorpommern am 11.11.2025 und lernen Sie Sturmflutwarnungen kennen.
Saznajte trenutni vodostaj Baltičkog mora u Mecklenburg-Zapadnom Pomeraniju 11. studenog 2025. i upoznajte se s upozorenjima o olujnim udarima.

Upozorenje o poplavama na Baltičkom moru: razina vode upozorava građane!

Dana 11. studenoga 2025. obalna regija Mecklenburg-Zapadno Pomorje morat će se boriti sa zabrinjavajućim razinama vode u Baltičkom moru. Razne mjerne postaje, uključujući Wismar, Warnemünde i Sassnitz, bilježe trenutne visoke i niske vodostaje. Izazov je složen zbog prijetećih olujnih udara, koji su podijeljeni u četiri klase: od običnih olujnih udara do vrlo jakih olujnih udara, koji su više od 2 metra iznad srednje razine vode. Te su klasifikacije važne za točnu procjenu rizika za stanovnike i infrastrukturu. Najviša razina na mjernoj postaji Warnemünde trenutno iznosi 770 cm. Najviša ikad zabilježena razina poplave datira od 13. studenoga 1872. i jasno pokazuje o kojim kritičnim dimenzijama ovdje moramo razmišljati.

Pojmovi "prosječna niska voda" (MNW) sa 407 cm i "prosječna visoka voda" (MHW) sa 617 cm u Warnemündeu, koji su određeni u razdoblju od deset godina, uvijek se spominju u državnim izvješćima. Kako piše Ostsee-Zeitung, važno je pridržavati se i pravila ponašanja tijekom olujnih udara: treba isključiti struju i plin, prenijeti važne osobne stvari na više katove i opskrbiti se zalihama hrane i pitke vode. Također je preporučljivo uvijek imati spreman radio na baterije kako biste bili informirani o aktualnim događanjima.

Rizici i štete

Posljednji ozbiljniji olujni udari koji su bjesnili regijom u listopadu uzrokovali su štetu od 56 milijuna eura. Nakon ovih događaja, posebno je grad Sassnitz prijavio financijsku potrebu od oko 42 milijuna eura za obnovu infrastrukture. Ovi prirodni događaji ne samo da izravno utječu na živote ljudi na obali, već skreću pozornost na dugoročne izazove našeg vremena – globalne klimatske promjene, koje pogoduju poplavama, a time i povećavaju njihovu pojavu.

Glasno Statista Poplave su najčešća prirodna katastrofa u svijetu, uzrokujući gotovo 37 posto svih prirodnih katastrofa od 2000. To je alarmantna brojka budući da su mnoge regije u Njemačkoj, osobito duž Rajne i njezinih pritoka, sve više izložene riziku od poplava. Prema procjenama, oko 400.000 ljudi u Njemačkoj moglo bi biti ugroženo u nadolazećim godinama. Čimbenici kao što su uništavanje prirodnih poplavnih ravnica i zatvaranje tla povećavaju ovaj rizik.

Pripreme i sustavi upozorenja

Sustav upozoravanja na poplave u Njemačkoj je dobro organiziran, a upozorenja izdaju razne institucije. Građani se trenutno mogu pravodobno informirati putem različitih kanala poput radija, televizije i aplikacija za pametne telefone. Ovi učinkoviti sustavi upozorenja su ključni. Jer tako Savezna pomorska i hidrografska agencija Kako je objašnjeno, olujni valovi na Sjevernom moru također se mogu shvatiti u sličnim dimenzijama - dijele se u tri klase, pri čemu najviše klasifikacije mogu biti i preko 3,5 metara iznad srednje poplave.

Već danas je važno usredotočiti se na proširenje zaštite od poplava. Jer priroda nikad ne spava, a na nama je da se dobro pripremimo za izazove budućnosti. Samo kroz inovativne ideje i sveobuhvatne mjere može se smanjiti rizik od budućih poplava koje ugrožavaju ne samo infrastrukturu već i živote bezbrojnih ljudi.