Merz izaziva uzbuđenje: Je li Njemačka zaista laizistička?
Merz izaziva uzbuđenje: Je li Njemačka zaista laizistička?
Medizinische Hochschule Hannover, 30159 Hannover, Deutschland - 24. srpnja 2025. Friedrich Merz, njemačka kancelar, izazvao je uzbuđenje svojom nesretnom izjavom da je Njemačka laizistička. Ta se pogreška dogodila tijekom njegovog posjeta medicinskoj školi Hanover i mnogi su ga smatrali neugodnim. Merz 'neadekvatni odgovori na pitanja o ustavama prava na religiju ostavile su brojne nejasnoće, kao zeit online . U stvarnosti, međutim, situacija u Njemačkoj izgleda vrlo različito: država se smatra množinom, a ne laizističkom.
Laizistička Njemačka bi održivo promijenila čitavu društvenu strukturu, budući da je uloga religije u javnom prostoru čvrsto usidrena u osnovnom zakonu. Povijesno, Njemačka se definirala iz složenih događaja koji su također povezani s Reformacijom 1517. i sljedećim sukobima denominacije. Vestfalijski mir iz 1648. završio je ove građanske ratove i doveo do pojave ranog oblika sekulariziranog javnog nasilja, poput
razdvajanje državnih i vjerskih institucija, koje je u Njemačkoj poznato kao "razdvajanje crkve i države", stvoreno je tijekom europskog prosvjetiteljstva. Za razliku od zemalja poput Francuske, gdje postoji strogo razdvajanje, Njemačku karakterizira odnos između crkava i države. To je regulirano brojnim ugovorima i državnim crkvenim ugovorima. Članak 140. Osnovnog zakona odnosi se na odredbe Weimarovog ustava, gdje je postavljen načelo vjerske slobode. Ova sloboda i jednak postupak vjerskih zajednica ostali su osjetljivo pitanje. Godinama su humanističke udruge zahtijevale smanjenje privilegija crkava, dok drugi brane trenutno financiranje crkve. Pravni argumenti o različitim aspektima vjerske slobode, poput islamskog vjerskog obrazovanja ili suočavanja s vjerskom odjećom u svakodnevnom školskom životu, više se puta bore. Ova nadležnost pokazuju da država nema svoj vjerski identitet i mora se proglasiti teološki nesposobnim da osigura vjersku slobodu. U današnjem svijetu mijenjaju se društveno prihvaćanje i rasprave o ulozi religije u javnim prostorima. Rasprave o nošenju marama koje učitelji posebno odraz su različitih pogleda na vjersku slobodu i integraciju. Čimbenici poput sekularizacije i pluralizacije oblikuju raspravu. Urbani prostori, a posebno Istočna Njemačka, često su uglavnom naseljeni nereligiozni ili ne -organizirani ljudi, što dovodi do napetosti i različitih pogleda na javnu vidljivost religije. Put do vjerske raznolikosti
Napetosti u javnom prostoru
| Details | |
|---|---|
| Ort | Medizinische Hochschule Hannover, 30159 Hannover, Deutschland |
| Quellen | |
Kommentare (0)