Crvena uzbuna: lažni pozivi s pametnih telefona i pametnih satova eksplodiraju!

Crvena uzbuna: lažni pozivi s pametnih telefona i pametnih satova eksplodiraju!

U Saskoj-Anhaltu sve veći broj slučajnih hitnih poziva s pametnih satova i pametnih telefona izaziva pometnju. Izvješća iz MDR Prema tome, samo u okrugu Anhalt-Bitterfeld ove je godine registrirano gotovo 2000 lažnih poziva. Porast netočnih dojava posebno je primjetan u okrugu Stendal, gdje se taj broj od početka godine udvostručio. U Wittenbergu se svaki mjesec skupi oko 250 takvih pogrešnih izvještaja.

Glavni uzroci ovih lažnih alarma su slučajni udarci ili slučajno pritiskanje gumba za hitne slučajeve. Dispečeri moraju mukotrpno provjeravati dolazne alarme i, ako su u nedoumici, pozivati ​​ih natrag, što predstavlja ogroman napor za hitne službe. Ovaj soj može imati tragične posljedice jer bi moglo doći do propuštanja pravih hitnih slučajeva. "Nejasne situacije dovode do pokretanja opreme za spašavanje, što može biti kritično u hitnim slučajevima", kažu stručnjaci.

Posljedice lažnih uzbuna

Monetizacija ovih lažno pozitivnih rezultata također je problem koji se ne može zanemariti. Operacija košta nekoliko stotina eura, a u hitnim slučajevima troškove obično snose porezni obveznici. Ovi financijski aspekti nisu nevažni kada uzmete u obzir koliko se često hitni pozivi neispravno aktiviraju.

Unatoč tehničkim izazovima, mnogi ljudi vide pametne satove kao stvarnu sigurnosnu prednost. Ovi uređaji mogu pružiti pomoć koja može spasiti život u hitnim slučajevima. Osobito se starije osobe sve više okreću pametnim satovima kako bi osigurale sigurnost i kako bi mogle brzo pozvati pomoć ako dođe do najgoreg. Ovo podupire mišljenje da takve tehnologije, iako su same po sebi manjkave, također nude velike prednosti.

Uloga automatiziranih hitnih poziva

Kako se vidi iz daljnjih izvješća iz NDR pokazuje da automatizirane hitne pozive ne obavljaju samo pametni satovi, već i mobiteli i sustavi hitnih poziva u automobilima. U Hannoveru je dosad u 2025. bilo 60 ovakvih automatskih alarma, a većina je klasificirana kao lažni alarm.

Posebno u velikim gradovima, učestalost ovih automatiziranih izvješća gotovo je impresivna. Carsten Schneider iz Njemačke vatrogasne udruge (DFV) ističe da nema točne statistike o udjelu ovih nenamjernih hitnih poziva, ali je broj poslanih pravih i lažnih alarma otprilike uravnotežen. "Pravi hitni pozivi mogu brzo pomoći u nekim slučajevima", naglašava.

Iako su vatrogasci svjesni problema, ne vide ozbiljnijeg razloga za brigu. U slučaju slučajnog hitnog poziva, korisnici pametnih satova trebali bi ga odmah pokušati otkazati ili ponovno kontaktirati 112 kako bi pojasnili da im nije potrebna pomoć. Alternative kao što su kućne hitne službe također su opcije koje bi trebalo razmotriti.

Što učiniti ako postoje lažni alarmi?

Kako bi izbjegli ove nesretne situacije, preporučljivo je da vlasnici pametnih satova i pametnih telefona pomno promotre kako njihovi uređaji rade. Razumijevanje tehnologije može pomoći u izbjegavanju lažnih alarma što je više moguće. Osim toga, ako slučajno uputite hitni poziv, preporučljivo je nazvati što je prije moguće i razjasniti situaciju.

Zaključno, unatoč izazovima povezanim s upotrebom ovih tehnologija, neke se prednosti ne mogu poreći. Jer u hitnim slučajevima brzo djelovanje može biti presudno i upravo su zato razvijeni pametni satovi i druge tehnologije.