Toplinski val u Saskoj: rekordne temperature preplavile regiju!

Toplinski val u Saskoj: rekordne temperature preplavile regiju!

Uistinu vrući spektakl trenutno se odvija u Saskoj: toplinski val doseže svoj vrhunac i donosi stanovnicima visoke znojne temperature. U srijedu je u Halleu/Leipzigu izmjereno nevjerojatnih 34,5 stupnjeva, a nisu puno zaostajala ni ostala mjesta poput Holzhausena (34,2 stupnja) i Plauena (33,5 stupnjeva). Nakon ovog vrhunskog ljeta, vruće će biti i dalje u četvrtak, a prognoze predviđaju maksimalne temperature između 34 i 36 stupnjeva. Slab vjetar istočnih smjerova neće ublažiti velike vrućine, već ih pojačati. Iz LVZ-a javljaju da temperatura vjerojatno neće pasti ispod 32 stupnja sljedećih dana, iako se u gorju očekuju nešto svježije vrijednosti od 30 do 34 stupnja.

Nakon konstantno tople noći, u kojoj su se temperature spuštale tek između 21 i 16 stupnjeva, u petak su vrućine ušle u novi krug. Uz popodnevne temperature do 37 stupnjeva, Sasi se moraju pripremiti za naporno vrijeme. Osim toga, djelomično promjenjiva naoblaka mogla bi regionalno donijeti pljuskove ili grmljavinu.

Klimatske promjene jasno uočljive

Ovaj toplinski val nije samo privremena pojava, već je izravno povezan s promjenjivim klimatskim uvjetima u Saskoj. Posljednjih godina, posebno 2022., regija je doživjela ekstremnu godinu s rekordnim temperaturama od 39,2 stupnja u Dresdenu. Gorka ostavština ove topline su negativne posljedice poput šumskih požara, spuštanja podzemnih voda i osjetnog manjka oborina. T-online u svom izvješću pokazuje da su godišnje temperature porasle za 2,1 stupanj Celzijusa te da se broj sunčanih sati povećao za 29 posto u odnosu na godine od 1961. do 1990. godine.

Učinci su vidljivi i na poljoprivredi. Iako je u početku dobra vlažnost tla bila dobra, mnoga očekivanja prinosa sada trpe. Prinosi ozime pšenice ove godine iznose 68,7 decitona po hektaru, što zaostaje za vrijednostima iz 2021. godine. Voćari i povrtlari bore se s ekstremnim vremenskim uvjetima, dok je urod vina kvalitetan, ali količinski pati.

Dugoročne prognoze i potrebne mjere

Voditelji klimatskih istraživanja upozoravaju: Očekuje se da će sljedećih deset godina biti još toplije i sušnije, što može samo povećati rizik od daljnjih ekstremnih vremenskih događaja poput toplinskih valova ili obilne kiše. U svojim najnovijim izvješćima WWF ističe da su ljudi glavni uzrok ovih zabrinjavajućih događaja. Prema izvješću Međuvladinog panela o klimatskim promjenama, površinska temperatura Zemlje porasla je brže nego ikad prije u posljednjih 2000 godina, što bi moglo rezultirati većim obalnim poplavama u budućnosti.

U svjetlu ovog razvoja bit će hitno potrebno da se Saska i cijela regija suoče s izazovima klimatskih promjena. Potrebne su ne samo mjere energetske politike, već i ekološka rješenja za jačanje otpornosti prirode. Obnavljanje prirodnih poplavnih područja i renaturacija vodnih tijela mogli bi biti ključni koraci prema učinkovitoj zaštiti od poplava.