Saska-Anhalt: Premijer poziva na kontrolu granica i reforme!

Saska-Anhalt: Premijer poziva na kontrolu granica i reforme!

U posljednjih nekoliko dana rasprave o graničnim kontrolama u Njemačkoj dobile su zamah. Premijer Saske-Anhalt Reiner Haseloff (CDU) neumorno je naglašavao hitnu potrebu za graničnim kontrolama i odbijanjem tražitelja azila. Vjeruje da je ključno za naciju osigurati integritet svojih granica i poziva na prilagodbe postojećeg zakona ako sudovi preispituju deportacije. S njegove točke gledišta, ova mjera, koja je nužna, nalazi se u širem političkom kontekstu, jer trenutno nema apsolutne većine demokratskog centra u Saskoj, Tiringiji i Brandenburgu, što dodatno komplicira situaciju, navodi fundscene.com.

S druge strane, premijer pokrajine Rhineland-Pfalz Alexander Schweitzer (SPD) upozorava da granične kontrole ne smiju postati stalna situacija. Predsjednica Saveznog vijeća Anke Rehlinger (SPD) također je pozvala Njemačku na povratak u schengensko područje bez graničnih kontrola i kritizirala potrebu za graničnim službenicima na nepostojećim barijerama. Ove kontradikcije unutar političkog krajolika jasno pokazuju da je pitanje imigracije i azila i dalje vrlo osjetljivo i kontroverzno.

Dublinski sustav: pravila i izazovi

Dublinski sustav igra središnju ulogu u kontekstu zahtjeva za azil. Uredba Dublin III regulira koja je država članica EU nadležna za zahtjeve za azil. Primjenjuje se na sve zemlje članice kao i na Švicarsku, Lihtenštajn, Island i Norvešku. Cilj dublinskog sustava je da se osobna pozadina podnositelja zahtjeva i povijest bijega identificiraju i procjenjuju samo jednom. Cilj je spriječiti sekundarne migracije unutar Europe, u kojima izbjeglice putuju u drugu zemlju kako bi tamo podnijeli novi zahtjev za azil. BAMF provjerava je li druga država odgovorna za zahtjev za azil, kako izvještava WDR.

Ako se utvrdi da je druga država odgovorna, javlja se zahtjev za preuzimanje. Ako se druga država složi, transfer se odvija i smatra se deportacijom. Međutim, te zakonske okvirne uvjete nije uvijek lako provesti: u prvoj polovici godine upućeno je oko 40.000 zahtjeva za preuzimanje drugim državama članicama, ali samo oko 25.000 je prihvaćeno, a zapravo je bilo samo oko 3.500 deportacija.

Rokovi i postupci u postupku azila

Dublinski postupak je vremenski ograničen. Njemačke vlasti imaju šest mjeseci za provedbu transfera, iako se u posebnim slučajevima to razdoblje može produžiti do godinu i pol. Ako se to ne dogodi na vrijeme, Njemačka će biti nadležna za postupak azila. To predstavlja dodatni izazov jer su pravna osnova i povezani rokovi složeni. Podnositelji zahtjeva mogu podnijeti tužbu protiv odluka BAMF-a, što može dodatno odgoditi proces. Također je važno da se transfer ne odvija u matičnoj zemlji podnositelja zahtjeva, već u drugoj državi članici, kao što je objašnjeno na [bamf.de](https://www.bamf.de/DE/Themen/AsylFluechtlingsschutz/AblaufAsylverfahrens/Dublin procedure/dublin procedure-node.html).

Ova zbunjujuća mješavina političkih zahtjeva i pravnih izazova pokazuje da je rasprava o procedurama azila i graničnim kontrolama u Njemačkoj daleko od kraja. Posebno pogođene zemlje kao što je Saska-Anhalt vide svoj položaj u novom svjetlu i oslanjaju se na jasan prostor za djelovanje kako bi osigurale vlastite granice. U ovoj mješovitoj situaciji ostaje se nadati da će se pronaći objektivna rasprava i održiva rješenja koja će zadovoljiti i humanitarne obveze i realpolitiku.