Spor za zastavu: njemački identitet između ponosa i podjele!
Spor za zastavu: njemački identitet između ponosa i podjele!
Thüringen, Deutschland - Rasprava o nacionalnim simbolima i njihovoj važnosti za društvo trenutno uživa u velikoj pažnji. Posebno se susrećemo s crnom, crvenom i zlatnom zastavom, a ne samo u sportu, već i u političkim raspravama. Andreas Bühl, pionir na ovu temu, nedavno je naglasio da među stanovništvom postoji nagon da pokaže simbole i na taj način doji čežnju za identitetom. Međutim, on kritizira da država ne uspijeva živjeti ovu simboliku i smatra da zastavu crno-crvene zlatne boje kao znak osnovnog zakona i za zaštitu svih ljudi u Njemačkoj. Bühl opisuje društvo kao podijeljeno i naglašava da bi se moglo ponositi uobičajenim dostignućima u posljednjih 35 godina. Nada se da nadolazeća demonstracija u kojoj su nacionalne zastave fokus može dati doprinos jedinstvu. Međutim, reakcije su različite.
Katja Maurer, državna predsjednica ljevice, izražava zabrinutost. Prema njenom mišljenju, ponos se može generirati samo dobrom politikom i postavljaju pitanje može li se svi stvarno okupiti iza njemačke zastave. Pogledom na vlastiti život, ona shvaća da to ne izgleda tako pozitivno za sve, što ih čini diferenciranim prikazom teme.
Rasprava o ponosu i nacionalizmu
Profesor Ulrich Wagner, socijalni psiholog sa Sveučilišta u Marburgu, podvlači izazove povezane s uporabom nacionalne zastave. Upozorava na njezino zlostavljanje i poziva na kritičko ispitivanje njemačkog kozmopolitizma. Tijekom Svjetskog prvenstva 2006. godine, tvrtka je doživjela oslobađajući način suočavanja s nacionalnim bojama, ali nakon toga rastuća je tendencija prema nacionalnoj egocentričnosti.
Wagner objašnjava da su nacionalizam i patriotizam znanstveno diferencirani, ali često se u svakodnevnom životu zamućuju. Opasnost od nacionalizma leži u devalvaciji drugih, dok patriotizam čezne za demokratskim razvojem zemlje. Situaciju dodatno pogoršavaju populističke vlade u Europi, promiču nacionalističke ambicije i na taj način ugrožavaju imidž raznovrsnog europskog identiteta.
Društvena podjela i pitanja identiteta
Ova rasprava o suočavanju s nacionalnim identitetom ponovno je stekla eksploziv od ponovnog ujedinjenja 1990. godine. Teme poput Ustava i bavljenja prošlošću SED -a središnje su točke u diskursu identiteta. Također pitanje "Što je njemački danas?" raspravlja se kontroverzno. Jürgen Habermas govorio je o "teretu dvostruke prošlosti" i bavio se strahovima novog većeg njemačkog carstva koje je bilo potaknuto u inozemstvu.
Sada je problem priliva tražitelja azila i pridruženih ksenofobičnih napada koji utječu na raspravu o identitetu. Primjer pokazuje u anketama koje pokazuju različite ideje o kriterijima za građanska prava: dok je 75 % zapadnonjemačkog ponosa na njihovo državljanstvo, to je samo 50 % u Istočnoj Njemačkoj. Dubina ovih pitanja o identitetu ogleda se u rezultatima da je anti -semitizam u zapadnoj Njemačkoj veći nego na istoku. To bi moglo dodatno zakomplicirati cjelokupnu raspravu.
Može li se pronaći ponosna i kozmopolitska Njemačka otvoreno pitanje. Trenutne rasprave trebale bi potaknuti nacionalne simbole ne samo kao političke izjave, već i kao dio raznovrsnog identiteta koji nudi prostor za različite perspektive i životne stvarnosti.
Ukratko, treba napomenuti da na pitanje nacionalnog identiteta nije lako odgovoriti i da je na mnogim razinama potrebna diferencirana, poštovana rasprava. Argument o značenju boja crno, crveno i zlato mogao bi pomoći društvu da premosti stare rovove i pronađe nove načine komuniciranja. Dok su neki posvećeni ponosu na svoju vrijednost, drugi zagovaraju multikulturalni pogled koji uključuje sve građane.mdr Izvještava o čežnji za nacionalnim simbolima.
| Details | |
|---|---|
| Ort | Thüringen, Deutschland |
| Quellen | |