Borba za domovinu: Stari vlasnici jurišaju na zemljišne urede!

Borba za domovinu: Stari vlasnici jurišaju na zemljišne urede!

10. studenoga 1989. Zid je pao, a s njim i granice između Istoka i Zapada. Ova prekretnica donijela je euforiju i val promjena za mnoge istočne Nijemce. Ali s ponovnim ujedinjenjem pojavila su se stara pitanja koja su ostala bez odgovora. Bivši vlasnici i njihovi nasljednici potraživali su nekretnine, što je postalo pravi problem za stanovnike koji su često godinama živjeli u ovim kućama. Razbuktala se borba za vlasništvo i izazvala pravu buru u zemljišnoknjižnim uredima, od Rügena do Suhla. Tamo su korisnici nekretnina koje su prenesene u doba DDR-a pokušali zaštititi svoja prava, a ujedno i osigurati egzistenciju. Ovi su zahtjevi potaknuli strahove. Prepreka: zahtjevi za povratom nekretnina prije obeštećenja astenizirali su ljudske sudbine i izazvali žučni sukob oko imovine i prava. Ovo Prisma izvještava o poteškoćama koje su pratile ponovno ujedinjenje.

Eklatantan primjer je obitelj Türke iz Falkenseea. Za Božić 1989. posjetio ih je čovjek iz Zapadnog Berlina, koji se predstavljao kao vlasnik imanja i kuće i tražio da se obitelj iseli. Nakon 25 godina u kući, za koju su plaćali najam od 100 DDR maraka, došlo je do žestoke svađe koja je eskalirala čak i kod ograde vrta. Savezna vlada je nakon ponovnog ujedinjenja tražila povrat bivše imovine i tako su mnoga potraživanja nekretnina ponovno postala akutna. Tek u lipnju 1990. godine dvije su se njemačke države dogovorile o postupku rješavanja neriješenih imovinskih pitanja, koji je Narodna komora DDR-a 29. rujna 1990. ugradila u zakon o imovini: “Povrat prije obeštećenja”. Ovaj propis ne samo da je poticao repatrijaciju, već je i izazvao mnogo nesigurnosti u istočnonjemačkim zajednicama.

Ogorčen pravni spor

Obrada više od dva milijuna zahtjeva u istočnonjemačkim uredima za nekretnine trajala je godinama, što je više puta izazvalo kritike javnosti. Obitelj Türke također je izgubila svađu i morala se iseliti iz poznatog doma. Ipak, dobila je najmanje 65.000 njemačkih maraka za prenamjenu i radove na obnovi, a nekoliko godina kasnije obitelj je na vlastitom imanju izgradila novi dom. To pokazuje koliko su na životnu stvarnost utjecali novi vlasnički uvjeti i koliko se ljudi moralo boriti s novim vlasničkim uvjetima.

Ponovno ujedinjenje nije dovelo samo do osobnih sukoba. Ponovno je pokrenuta i rasprava o zemljišnoj reformi, koja je mnoge obitelji nakon 1945. koštala njihove zemlje u sovjetskoj okupiranoj zoni. Treuhandanstalt je odigrao kontroverznu ulogu u privatizaciji imovine bivšeg DDR-a i nije uključio ponovni prijenos u propise. Pozadina ovih sporova je da je mnogim bivšim zemljoposjednicima koji su imali funkciju pod nacističkim režimom odbijena naknada. Složenost tadašnjih propisa i danas izaziva rasprave.

Pogled okrenut budućnosti

Unatoč brojnim izazovima, mnoge su obitelji prihvatile okolnosti i uspjele promicati pozitivne pomake u svojim zajednicama. Socijalni ekonomist Dirk Löhr ističe da bi novi odnos prema pravima vlasništva mogao pružiti određeno rješenje za nejednakosti. Otkupi od članova obitelji često su uspješni i omogućuju otvaranje novih radnih mjesta u regiji. Gubitak imovine, koliko god bolan bio, potaknuo je mnoge da se aktivno uključe u svoju novu zajednicu i prevladaju ogorčenost.

Naslijeđe 1989. godine nije samo gubitak i sukob, već i nada i prilika za novi početak. U konačnici, na svima uključenima je kako će se odnositi jedni prema drugima i kako će izvući pozitivne aspekte iz priče. Izazovi iz prošlosti nisu samo oblikovali nas, već su stvorili i priliku da aktivno oblikujemo budućnost.