Borba za dom: Uredi za registraciju Storm Land Storm Land!

Borba za dom: Uredi za registraciju Storm Land Storm Land!

Suhl, Deutschland - 10. studenog 1989. zid je pao i s njim granice između Istoka i Zapada. Ovaj zaokret donio je euforiju i val promjena mnogih Istočnih Nijemaca. Ali s ponovnim ujedinjenjem pojavila su se i stara pitanja koja su ostala nejasna. Bivši vlasnici i njihovi nasljednici postavili su zahtjeve za nekretninama, što je postalo pravi problem za stanovnike koji su godinama u tim kućama često živjeli u tim kućama. Borba za imovinu izbila je i dovela do prave oluje u uredima za registraciju zemljišta, od Rügena do Suhla. Tamo su, na primjer, korisnici nekretnina koji su premješteni tijekom razdoblja GDR -a pokušali zaštititi svoja prava i istodobno da osiguraju svoje postojanje. Ti su zahtjevi potaknuli strahove. Prepreka: Zahtjevi povratka nekretnina prije naknade za ljudske sudbine i prouzročili su gorki sukob za imovinu i prava. Ovo izvještava Prismu o poteškoćama povezanim s ponovnim ujedinjenjem.

Sažeti primjer je obitelj Turk iz Falkenseeja. Na Božić 1989. posjetila je muškarca iz zapadnog Berlina, koji je bio vlasnik imanja i kuće i zamolio obitelj da se iseli. Nakon 25 godina u kući, za koju su platili stanarinu od 100 tragova GDR -a, to je dovelo do nasilnog argumentacije koja je čak eskalirala na vrtnoj ogradi. Savezna vlada prisilila je oporavak bivšeg posjeda nakon ponovnog ujedinjenja i toliko je tvrdnji o nekretninama ponovno postalo akutno. Tek u lipnju 1990. godine dvije njemačke države složile su se o postupku regulacije pitanja otvorene imovine, koji je 29. rujna 1990. godine postavljen od strane Narodne komore GDR -a u Zakonu o bogatstvu: "Povratak prije naknade". Ova regulacija ne samo da je potaknula retransfer, već je izazvala i veliku neizvjesnost u istočnonjemačkim zajednicama.

Gorki pravni spor

Obrada preko dva milijuna prijava u istočnonjemačkom uredima za imovinu trajala je godinama, što je više puta izazvalo kritike u javnosti. Tako je obitelj Turk također izgubila svoju svađu i morala se iseliti iz svog poznatog doma. Unatoč tome, primio je 65 000 D-oznaka za obnovu i obnovu, a nekoliko godina kasnije obitelj je izgradila novi dom na vlastitoj zemlji. To pokazuje kako je snažno život utjecao na stvarnost i koliko se ljudi moralo boriti s novim odnosima vlasništva.

Ponovno ujedinjenje nije dovelo samo do osobnih sukoba. Rasprava o reformi poda, koju su mnoge obitelji koštale svoje zemlje u sovjetskoj okupacijskoj zoni nakon 1945. godine. Povjerenik je odigrao kontroverznu ulogu u privatizaciji nekadašnje imovine GDR -a i nije podijelio povrat u propise. Pozadina ovih sporova je da mnogi bivši vlasnici zemljišta koji su imali funkciju pod nacističkim režimom nisu uspjeli nadoknaditi. Složenost propisa u to vrijeme i danas osigurava rasprave.

Budući -orijentirani izgled

Unatoč mnogim izazovima, mnoge su obitelji prihvatile okolnosti i uspjele su promicati pozitivno razvoje u svojim zajednicama. Socijalni ekonomist Dirk Löhr naglašava da bi novi odnos s imovinskim pravima mogao biti određeno rješenje protiv nejednakosti. Povrat članova obitelji često su uspješni i omogućuju nova radna mjesta u regiji. Gubitak imovine, koliko je bio bolan, uzrokovao je da mnogi aktivno doprinesu u svojoj novoj zajednici i prevladaju ogorčenost.

Nasljeđivanje 1989. nije samo gubitak i sukob, već i nade i šanse za novi početak. U konačnici, prepušteno je svima koji su uključeni, kako se međusobno nose i kako izvlače pozitivne aspekte iz povijesti. Izazovi prošlosti nisu nas samo oblikovali, već su stvorili i priliku za aktivno oblikovanje budućnosti.