Villingen-Schwenningen: Povijest najvećeg grada blizanca u Njemačkoj!

Villingen-Schwenningen: Povijest najvećeg grada blizanca u Njemačkoj!

U Baden-Württembergu postoje 42 zajednice s dvostrukim nazivima, od kojih se Villingen-Schwenningen ističe kao najveća. S oko 89.784 stanovnika – od studenog 2024. – ovaj grad je prava perjanica. Općina je osnovana 1. siječnja 1972. zapaženim spajanjem neovisnih gradova Villingen i Schwenningen. Ovaj događaj bio je dio sveobuhvatne regionalne reforme u Baden-Württembergu koja se odvijala između 1968. i 1975. i utjecala je na brojne zajednice. Spajanje Villingen-Schwenningen također se dogodilo nakon pozitivnog glasovanja građana oba grada, što pokazuje da je iza ovog koraka stajalo lokalno stanovništvo. Merkur izvještava da je regionalna reforma prvenstveno bila usmjerena na stvaranje učinkovitijih zajednica.

Razlike između ta dva dijela grada teško da mogu biti veće. Villingen je tisuću godina star grad, planiran od strane obitelji Zähringer, s jasnom središnjom strukturom i umjetničko-povijesnim zgradama. Schwenningen je, s druge strane, rastao neplanirano i sadrži radnička naselja i kuće niže srednje klase. Dok Villingen primarno njeguje rimokatoličku vjeru, Schwenningen je oblikovan evangeličko-luteranskom reformacijom. Te različite političke kulture i vjerska opredjeljenja primjetna su i danas i značajno su utjecala na mentalitet stanovnika. Landeskunde Baden-Württemberg pruža brojne zanimljive uvide u to.

Regionalna reforma i njezini učinci

Regionalna reforma u Baden-Württembergu predstavljala je pravu prekretnicu. Od 1968. do 1975. cilj je bio drastično smanjiti broj općina i ojačati administraciju kako bi se stvorile učinkovitije strukture. To je dovelo do spajanja mnogih neovisnih zajednica, uključujući Villingen i Schwenningen. Sve u svemu, broj zajednica smanjen je sa 3.379 na 1.111. Bila je potrebna nova administrativna organizacija koja je nudila jednostavne i jasne strukture. Wikipedia dokumentira različite mjere i zakone koji su doneseni kao dio ove reforme.

U prvim desetljećima posebno su bile vidljive ekonomske razlike dvaju gradova. Dok je Schwenningen postao poznat po proizvodnji satova u 19. stoljeću, Villingen je imao bogatu povijest s višestrukim razaranjima i ponovnim uspostavljanjem. Villingen je, između ostalog, bio dio Austrije i Württemberga prije nego što je postao dijelom Badena 1806. Schwenningen je, primjerice, proizveo prve satove na baterije 1956. i bio je pionir u industriji. Razvoj grada oblikovale su gospodarske snage i izazovi s kojima se susretao kroz povijest.

Spajanje nije donijelo samo nove izazove, već i nove prilike. Villingen-Schwenningen kreće u budućnost s vlastitim grbom koji je uveden 2001. Tu se spajaju orao krstaš iz Villingena i labud iz Schwenningena. Čak i danas okrugi imaju svoje poštanske brojeve i gradske vijećnice, što naglašava identitet pojedinih okruga. Unatoč toj neovisnosti, grad se često promatra kao cjelina.

Zaključno, Villingen-Schwenningen nije samo najveća općina s dvostrukim imenom u Njemačkoj, već pokazuje i dobar primjer promjena koje su došle s regionalnom reformom. Danas je grad simbol uspješnog spajanja dviju kulturno različitih zajednica.