Wadephulova usporedba: Sirija 1945.? Sindikat u previranju!
Johann Wadephul uspoređuje Siriju s poslijeratnom Njemačkom i ponavlja deportaciju sirijskih kriminalaca. Kancelar Merz ga podržava.

Wadephulova usporedba: Sirija 1945.? Sindikat u previranju!
Na internom sastanku parlamentarne skupine Unije, ministar vanjskih poslova Johann Wadephul izazvao je pomutnju nakon što je napravio kontroverznu usporedbu između Sirije i Njemačke 1945. godine. Prema Weltu, izjavio je da "Sirija izgleda gore od Njemačke 1945. godine." Ova je izjava izazvala iritaciju među zastupnicima, koji su čak i privatno pozvali na Wadephulovu ostavku. Unatoč kritikama, Wadephul odbacuje optužbe da preosjetljivo rješava situaciju: "Nisam slabić", naglasio je. Kancelar Friedrich Merz stao je uz njega i pohvalio njegovo putovanje na Bliski istok, koje je bilo dio naglog povratka sirijskih izbjeglica i deportacije kriminalaca.
Unija planira brzu deportaciju sirijskih kriminalaca i povratak radno sposobnih Sirijaca koji žive u Njemačkoj bez zaposlenja. Merz je jasno rekao da više nema razloga za azil u Njemačkoj i da savezna vlada teži dosljednom nastavku deportacija u Siriju. Wadephul je izjavio da postoji podnošljiv broj ljudi koje treba vratiti u domovinu. Ministar je prethodno razgledao predgrađe Harasta, mjesto koje je jako stradalo od građanskog rata i simbol je razaranja koje obilježava Siriju od 2011. godine.
Sirija: pregled
Situacija u Siriji je složena i poprimila je dramatične razmjere zbog građanskog rata koji bjesni od 2011. Wikipedia navodi da se zemlja nalazi na granici Mediterana, Turske, Iraka, Jordana, Izraela i Libanona i ima oko 25 milijuna stanovnika. Sirija ima burnu povijest koja je započela u 20. stoljeću s krajem osmanske vladavine. Konačno je stekla neovisnost 1945. i postala članica utemeljiteljica Ujedinjenih naroda.
Građanski rat doveo je do izbjegličke krize koja je natjerala više od 6 milijuna Sirijaca na bijeg. Međunarodna intervencija protiv Islamske države započela je 2014., koja je teritorijalno poražena 2017. Prekretnica se dogodila 2024. kada su oporbene snage zauzele Damask i srušile Assadov režim, uspostavivši privremenu vladu pod vodstvom Ahmeda al-Sharaa. Prema bpb, ova se vlada suočava s ogromnim izazovima jer je ekonomska situacija u Siriji katastrofalna i više od 90% stanovništva živi u siromaštvu. Osim toga, 70% njih ovisi o humanitarnoj pomoći, a povratak izbjeglica mogao bi dodatno zakomplicirati situaciju.
Geopolitička kretanja i izazovi
Preuzimanje vlasti od strane islamističke milicije Hayat Tahrir Al-Sham (HTS) i osvajanje Damaska značajno je promijenilo geopolitički krajolik na Bliskom istoku. Sukob oko raspodjele resursa i stvaranja novog političkog sustava je sveprisutan. Vanjski akteri, uključujući SAD i europske zemlje, odlučili su podržati novu privremenu vladu, dok druge zemlje poput Turske i Katara slijede svoje nacionalne interese. EU je ublažio neke sankcije protiv novih sirijskih vladara kako bi promicao ekonomsku stabilnost. Istodobno, društveno pomirenje i suočavanje sa zločinima Assadovog režima ostaju središnja briga za mirnu tranziciju.
Pitanje kako će se postupati sa sirijskim izbjeglicama i političkim razvojem događaja ostat će eksplozivno i na nacionalnoj i na međunarodnoj razini. Pitanje će izazvati valove ne samo u Njemačkoj, već iu cijeloj regiji i imati trajan utjecaj na stabilnost.