Migracijska kvota u osnovnim školama: prosvjetni stručnjaci otvoreno govore!

Migracijska kvota u osnovnim školama: prosvjetni stručnjaci otvoreno govore!

U aktualnoj raspravi o obrazovnoj jednakosti u Njemačkoj, posebice u osnovnim školama, ponovno se žestoko raspravlja o migracijskim kvotama. Filološko udruženje Saske, koje predstavlja državni predsjednik Thomas Langer, jasno se izjasnilo protiv takve kvote. "Migracijska kvota zahtijevala bi temeljnu promjenu u mehanizmu raspodjele djece koja bi bila upisana u školu", rekao je Langer njemačkoj tiskovnoj agenciji u Leipzigu. U njegovoj ocjeni ističe se da s njemačkim obrazovnim jezikom teškoće imaju ne samo djeca s migrantskom pozadinom, nego i ona bez migrantske pozadine.

Održavanje mogućnosti obrazovanja za svu djecu treba biti prioritet, bez obzira na njihovo podrijetlo. Osnovnoškolci su trenutno raspoređeni po gradovima i općinama i više se ne bi moglo tako fleksibilno postupati da postoje kvote. Umjesto toga, Langer poziva na veći fokus na dovoljno sati njemačkog jezika i stručno usavršavanje za učitelje kako bi se riješile jezične poteškoće djece. “Važno je više pažnje posvetiti njemačkom obrazovnom jeziku u školama i odgoju u ranom djetinjstvu”, nastavlja Langer, napominjući da negativan razvoj u korištenju njemačkog obrazovnog jezika pogađa sve skupine učenika.

Situacija u Hamburgu

Pogled na osnovnu školu u Hamburg-Wilhelmsburgu ilustrira izazov s kojim se mnoge škole suočavaju. Preko 90 posto tamošnjih učenika ima migrantsko podrijetlo, što se odražava i na njihov jezični razvoj. Uprava škole i učitelji odbacuju gornju granicu za djecu s migrantskom pozadinom, o čemu govori savezna ministrica obrazovanja Karin Prien. Trenutačni udio studenata s nenjemačkim obiteljskim jezikom u Hamburgu je 55 posto, a trend je u porastu, kako izvještava tagesschau.de.

Ova situacija zahtijeva individualne mjere podrške koje počinju već u predškolskoj dobi. U Wilhelmsburgu djeca dobivaju jezičnu podršku i mogućnost korištenja svoje višejezičnosti u raznim programima. “Integracija i dijalog su važni”, kaže ravnatelj škole Can Yörenc, koji odgovornost za obrazovanje vidi kao zajednički cilj. Profesorica Ingrid Gogolin ističe ulogu višejezičnosti u procesu učenja i zalaže se za daljnje usavršavanje nastavnika kako bi se različita jezična iskustva učenika bolje integrirala u nastavu.

Utjecaj migracijskog statusa na obrazovni uspjeh

Imigracijski status ostaje ključni faktor za uspjeh u obrazovanju u Njemačkoj. Prema analizi koju je naručila Savezna agencija za građansko obrazovanje, ona pokazuje da se učenici s obiteljskom poviješću imigracije često smatraju obrazovno nepovoljnijima. Zanimljiva je razlika između različitih generacija useljenika. Dok u prvoj generaciji tek 16,1 posto uđe u srednju školu, u drugoj je to već 30,3 posto, odnosno 2,5 posto. Generacija 35,7 posto. Lakše je učenicima bez migrantskog podrijetla jer njih 43 posto može odabrati smjer obrazovanja preko srednje škole.

Razlike se također mogu vidjeti u njihovim vještinama čitanja, na koje snažno utječu jezične prepreke nakon imigracije. Postoje značajne razlike između 1. generacije (405 bodova kompetencija) i studenata bez imigrantskog podrijetla (524 bodova kompetencija). Također treba napomenuti da, iako je obrazovni put mnoge djece migrantskog podrijetla ometen njihovim društvenim podrijetlom, obrazovne mogućnosti drugih skupina treba ispitati kako bi se izazovima pristupilo pravedno za sve. Poboljšanja školskog okruženja mogu pomoći u promicanju jednakih mogućnosti.

Sve u svemu, jasno je da jednostavan pristup poput migracijske kvote ne može biti rješenje za složene izazove u području obrazovanja. Dijalog o učinkovitim mjerama potpore i intenzivno ispitivanje stvarnog stanja bio bi pravi put za postizanje dugoročnih poboljšanja obrazovne jednakosti.